ĐAKOVO – Veći dio Đakovštine gotovo mjesec dana nije dobio kapi kiše, a visoke temperature tijekom srpnja, kada se živa u termometru penjala do gotovo 40 stupnjeva, “urodile” su ogromnom štetom na proljetnim usjevima, koja se, kako kaže gradonačelnik Đakova Zoran Vinković, koji je od osječko-baranjskog župana Vladimira Šišljagića zatražio proglašenje stanja elementarne nepogode, procjenjuje na više od 24,7 milijuna kuna!

- Zahtjev za proglašenje stanja elementarne nepogode odnosi se na proljetne usjeve, a ukupno nastala šteta, koju je procijenilo Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, iznosi 24,7 milijuna kuna. Najviše je stradao kukuruz te ostale kulture iz proljetne sjetve. Moram reći da ta procjena obuhvaća elementarnu nepogodu sušu te u nju nije ušla procjena štete koju je prouzročila tuča u Širokom Polju. Oštećenja na usjevima od suše kreće se od 60 do 80 posto - kaže gradonačelnik Vinković.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić zahtjev za proglašenje stanja elementarne nepogode na području Grada Đakova smatra potpuno opravdanim.

– U Đakovu, Piškorevcima i okolici gotovo mjesec dana nije palo ni kapi kiše. U Širokom Polju kiša je pala, ali praćena ledom, pa je napravljeno više štete nego koristi. Kada govorimo o usjevima u Đakovštini, zahtjev za proglašenje stanja elementarne nepogode apsolutno je opravdan. Velike štete pretrpjet će kukuruz, na nekim mjestima pitanje je hoće li uopće biti zrna kukuruza. Slična je situacija i sa sojom, koja je posijana na do sada, po svemu sudeći, najvećim površinama. Ona će također imati znatne gubitke. Suncokret je štetu pretrpio još u proljeće, slabo je nicao pa su ga ljudi presijavali, što je u startu donijelo minus. Suša je, nažalost, ove godine odradila svoje i, ponavljam, što se tiče Đakovštine, postoje elementi za proglašenje stanja elementarne nepogode - kaže Brlošić.

Inače, Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Grada Đakova u svom prvom priopćenju donijelo je sljedeće podatke: Na 2500 ha merkantilnog kukuruza oštećeno je čak 80 posto uroda, a šteta iznosi više od 15,3 milijuna kuna. Na 700 ha suncokreta stradalo je 60 posto uroda, pa šteta iznosi 2,5 milijuna kuna. Slično je i sa sojom, osamdeset posto iznosi njezino oštećenje, jednako kao i na tikvi uljarici i na konoplji. Štete na povrću iznose 70 posto, isti je postotak i na voću. U tablici se navode i ostala krmiva na 400 ha, s oštećenjem od 60 posto, a lucerna na 150 ha stradala je 70 posto.M.Muškić