Na nedavnoj konferenciji za novinare, koju su zajedno održali gradonačelnik Ivan Vrkić i župan Vladimir Šišljagić, obzanjena je spremnost obaju osnivača Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, Grada i Županije, da se ta kulturna institucija uknjiži kao vlasnik najvećeg dijela nekretnine u kojoj djeluje.

Nevjerojatno, ali istinito, osječki HNK se u gruntovnici Općinskog suda u Osijeku vodi tek kao korisnik zgrade koja se još uvijek, kao da živimo u zlatnom dobu samouopravnog socijalizma, nalazi u društvenom vlasništvu. Što je najzanimljivije, osječki HNK nije u tome nikakva iznimka, a posvudašnje društveno vlasništvo, izum Edvarda Kardelja i Vladimira Bakarića, hrvatska je stvarnost i u 21. stoljeću. Srećom, suglasnošću dvojice prvih ljudi Grada Osijeka i Županije osječko-baranjske, taj će pravni apsurd biti ispravljen, a HNK će ponovno postati vlasnik zgrade u kojoj je i nastao daleke 1907. godine, kako bi mogao aplicirati na odgovarajuće fondove Europske unije, bilo da je riječ o obnovi kazališne zgrade, ili nekim drugim kazališnim projektima.

Na novinarsko pitanje, postavljeno gradonačelniku i županu, o tome hoće li se osječki HNK uopće moći kandidirati za europski novac ako u svome prizemlju ima McDonald'sov restoran brze prehrane, a da se o natjecanju za naslov europske prijestolnice kulture i ne govori, Vrkić i Šišljagić bili su više nego jasni. Gradske i županijske vlasti učinit će sve kako bi se postigao, obostrano zadovoljavajući, dogovor o zamjeni nekretnina s vlasnikom dijela kazališnog prizemlja, u kome se sada nalazi McDonald's, poduzetnikom Domagojem Rukavinom, kako bi se cijela zgrada dala na upravljanje kazalištu. Gradonačelnik Vrkić dodao je kako “nije sporan McDonald's, nego onaj tko je donio odluku o njegovu useljenju u hram kulture”. S tim se složio i župan Šišljagić, podsjetivši kako je riječ o nultom spomeniku kulture. Aludirajući na donositelja te odluke, a bilo je to vrijeme gradonačelnikovanja Zlatka Kramarića, Vrkić je rekao da se “netko”, dajući odobrenje za useljenje restorana brze prehrane u prizemlje osječkog HNK, “na taj način narugao cijelom gradu”.

Kako nam je rekao intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, Božidar Šnajder, kazališna zgrada sagrađena je još 1866., prema nacrtima arhitekta Karla Klausnera. Godine 1969. i 1985. zgrada HNK je dograđivana, odnosno proširena za istočni i južni aneks. Neobična prošlost osječkog teatra, koji je u svojoj prošlosti imao i hotel (Grand) te kasino (kockarnicu), oživljena je krajem 70-ih, tijekom drugog intendantskog mandata Branka Mešega, koji je, u nekakvoj zamjeni nekretnina, prepustio prizemlje i podrum sjevernog krila kazališne zgrade hotelu Psunj. Sjećamo se da su, sve do 1990., u tome prostoru djelovali istoimeni restoran i noćni bar Ugo-ugo, a u sadašnjem predvorju blagajne nalazio se čak frizerski obrt. Slijedom pretvorbe i privatizacije, ugostiteljski dijelovi kazališne palače pripali su privatnom kapitalu. Kako neslužbeno saznajemo, desetogodišnji ugovor kojim je McDonald's ušao u najam prostora u prizemlju zgrade HNK, istječe za godinu i pol.

Intendant Šnajder nam otkriva kako su u Hrvatskom narodnom kazalištu, kada se riješi vlasnička priča, spremni natjecati se za novac iz europskih fondova kako bi se obavila cjelovita obnova zgrade HNK. U prostoru današnjeg restorana bila bi otvorena reprezentativna kavana s čitaonicom, u kojoj bi bili ponuđeni svjetski časopisi i vrhunska pića, prostorom za glasovir i manjom pozornicom, na kojoj bi se mogla izvoditi komorna glazba i jazz. Taj bi prostor, kako nam kaže Šnajder, bio idelan i za predstavljanje knjiga. Za provedbu te ideje ključno će biti dobiti europski novac i nagoditi se s vlasnikom poslovnog prostora u prizemlju, što će za McDonald's značiti nalaženje novog poslovnog prostora.