Objavljeno 31. srpnja, 2015.
Država i Ministarstvo poljoprivrede trebali bi odrediti zaštitnu cijenu, kaže Pranjić
“Imamo bogovsku pšenicu, a ispada da je ona ispod svih normi i spada u stočnu. Što je najgore, još uvijek ne znamo cijenu”, požalio nam se u jeku ovogodišnje sjetve pšenice, početkom srpnja, Petar Pranjić, predsjednik udruge baranjskih seljaka Baranjska brazda, objašnjavajući kako se od ove godine, prvi put, pšenica klasira po postotku proteina u njoj, što bi, ustvrdio je, još uvijek trebalo biti neobavezno, ali se takozvani otkupni kodeks ipak primjenjuje. Ni jučer nije bio raspoloženiji.
- Žetva pšenice je gotova, ona je uskladištena, a službenu cijenu još uvijek ne znamo - priča Pranjić, napominjući kako priči uopće nije kraj.
Tvrdi, naime, kako otkupljivači dobro znaju da je prinos izuzetno dobar, čak 20-ak posto bolji od prošle godine, pa još uvijek kalkuliraju. Neslužbeno saznaje kako će neki ponuditi jedinstvenu cijenu od 0,95 kuna, bez obzira na otkupni kodeks, što ne odobrava, dok će drugi otkupljivači primjenjivati kodeks i prosječno plaćati 1,10 kuna po kilogramu za većinu baranjske pšenice.
- Država i Ministarstvo poljoprivrede trebali bi odrediti zaštitnu cijenu. Realno, ona je 1,25 kuna po kilogramu - kaže, ističući nužnu potrebu za sastankom s nadležnima uoči ovogodišnje sjetve, kako bi poljoprivrednicima bilo točno rečeno kakvu pšenicu treba sijati, a ne “okretati ploču” u jeku žetve.
Ni karanački poljoprivrednik Šandor Sabo još uvijek ne zna ništa o otkupnoj cijeni. Slaže se kako je realna cijena pšenice (do 12 % proteina, uz “dobar hektolitar”) zbog skupljeg repromaterijala, od 1,25 do 1,30 kuna po kilogramu, dok ona s većim postotkom proteina vrijedi i do 1,50 kuna. Kako je primjena “proteinskog kodeksa” nelegalna, misli većina baranjskih seljaka, pa tako i Saša Pavković.
- Pšenicu sam uskladištio i čekam. Ako treba, do rujna neću potpisati obračun - tvrdi.
Podsjetimo, pšenice s proteinima ispod 10,5 posto, bez obzira na hektolitarsku težinu, ubrajaju se u takozvanu stočnu pšenicu (za stočnu hranu), čija će cijena sigurno biti znatno manja od one za mlinarsku pšenicu najniže klase. Još prošle godine, kada je osnovni parametar bila hektolitarska težina, iste su pšenice bile gotovo ekstrakvalitetne.
Seljaci se slažu i s “proteinskom klasifikacijom”, ali uz uvjet da se cijena zna ranije, kako bi svaki seljak unaprijed mogao odlučiti što će proizvoditi, točnije, koliko će uložiti u proizvodnju.
Ivica GETTO
PETAR PRANJIĆ
predsjednik udruge Baranjska brazda
To je nepošteno
Pranjić je početkom srpnja istaknuo kako su, po njemu, krivi otkupljivači. “Ako znaju uzimati pšenicu, neka nam kažu cijenu. Ona će, opet, samo biti obznanjena, što nije u redu. Ne možemo predati svoju pšenicu i čekati milost, nakon čega smo, obično, kao pokisli miševi”, isticao je, napominjući kako je sve skupa krajnje nepošteno i nerealno. Inače, na području Osječko-baranjske županije jesenas je pšenicom zasijano 48.000 hektara. Žetva je gotova, prosječni prinosi kreću se od 5 do 6 tona po hektaru, a hektolitarska je težina od 79 do 80.
0,95
kuna navodno će neki otkupljivači ponuditi za pšenicu bez obzira na otkupni kodeks
1,10
kuna po kilogramu će se plaćati navodno za većinu baranjske pšenice - tvrde seljaci