Nakon pobjede konzervativaca na izborima u Velikoj Britaniji ponovno se na dnevni red vratilo pitanje članstva te zemlje u Europskoj uniji, a sada je poznat i termin referenduma.

Najkasnije za godinu dana, vjerojatno u lipnju 2016., Britanci će izići na birališta i odlučiti žele li ostati u EU. Premijer Cameron službeno će objaviti datum na konferenciji Konzervativne stranke u listopadu. “To što smo uzalud potrošili sate na kvote za migrante, pokazuje da Europa nije ono što se prikazuje drugima”, rekao je premijer. Neke od reformi koje Cameron traži unutar EU-a u zamjenu za britanski ostanak u članstvu su promjene vezane uz povlastice za migrante koji u Britaniju dolaze iz drugih europskih zemalja, kao i opcija da zemlja ne ulazi u daljnje procese europske integracije. Premijer David Cameron radije bi zadržao svoju zemlju u EU, ali traži spomenutu reformu institucija i zakona. S druge strane, sve to neće proći bez posljedica na ekonomiju. Izlazak Velike Britanije iz EU-a mogao bi rezultirati trajnim gubitkom 2,2 posto BDP-a u razdoblju do 2030., upozorio je institut Opet Europe. U izvještaju njemačkog Instituta Bertelsmann Stiftung i Instituta Ifo navodi se da bi eventualni izlazak Velike Britanije imao teške posljedice za cijelu Europu. Veliku Britaniju bi izlazak iz EU-a koštao čak 300 milijardi eura, ili 14 posto njezina BDP-a. Financijski gubitci Njemačke i drugih članica EU-a bili bi znatno manji u odnosu na gubitke Velike Britanije. No, posve je jasno da bi sve zemlje članice bile na ekonomskom i financijskom gubitku.

“Trenutačno je malo onih u Bruxellesu koji imaju vremena razmišljati o Velikoj Britaniji i o tome što bi značila sveobuhvatna reforma. Tek kada se prebrode druge krize, u Bruxellesu će se moći koncentrirati na reforme institucija EU-a”, kaže za Deutsche Welle Fabian Zuleeg iz briselskog European Policy Centre i dodaje da se ne može računati s brzim reformama jer one se mogu provesti samo uz pomoć najvećih političkih igrača iz EU-a. Ponajprije tu misli na Njemačku, koja sada nema vremena razmišljati o reformama EU-a jer je zaokupljena Grčkom. S druge strane, do britanskog referenduma ostalo je još vremena. Zuleeg smatra da sada kada se s Grčkom postiglo rješenje bez njezina izlaska iz eurozone, sadašnja kriza u EU-u neće se odraziti na referendum u Velikoj Britaniji.

Kako piše DW, mnogi drugi analitičari ne misle tako. Oni su uvjereni da će rezultat referenduma u Grčkoj antieuropskim lobistima u Velikoj Britaniji dati vjetar u leđa i povećati njihov utjecaj. Čvrsta konstrukcija na kojoj je počivala Europska unija jako je oslabjela pod teretom krize u Grčkoj - protkane obostranim optužbama i politikom "grlom u jagode". Komentator Daily Telegrapha Ambrose Evans Pritchard tvrdi da je Cameron možda jedini čovjek koji može spriječiti Britaniju da se odcijepi od EU-a. Cameron je, naime, već obećao da drugi premijerski mandat neće privesti kraju. Nakon 2017. planira se povući, a kao lider konzervativaca najvjerojatnije će ga naslijediti Boris Johnson, gradonačelnik Londona, koji je na ovim izborima izabran u parlament. Jer, izrazito se euroskeptični Johnson, za razliku od Camerona, otvoreno zauzima za napuštanje EU-a te tvrdi da bi britansko gospodarstvo od takvog ishoda na kraju imalo više koristi nego štete.