Objavljeno 29. srpnja, 2015.
Proizvodnju je proširio na 3000 četvornih metara, što je i dalje nedostatno da bi zadovoljio potražnju tržišta
BELIŠĆE – Biti produktivan, a u isto vrijeme kreativan i baviti se proizvodnjom one vrste proizvoda koju tržište traži, danas zasigurno nije lako, no sve to čini se da je uspio ujediniti Belišćanin Nenad Falamić, koji je jedan od prvih u Hrvatskoj, ali i vrlo rijetkih proizvođača ekognojiva od glista. Ovaj perspektivni Belišćanin na svom gospodarstvu bavi se proizvodnjom u nas još nedovoljno poznatog humusala – prirodnog gnojiva s ekocertifikatom koje se dobiva od kvalitetnog stajskog gnoja radom kalifornijskih glista.
Kaže nam da mu je ideja za proizvodnju humusa od glista došla spontano prije pet godina, te da ju se počeo realizirati u vlastitom vrtu, i sam nesvjestan koliko će se potražnja za ovim proizvodom s vremenom povećavati, tako da je danas proizvodnju proširio na gotovo 3000 četvornih metara, što je i dalje nedostatno da bi zadovoljio potražnju tržišta za ovakvom vrstom gnojiva.
- Unatoč činjenici što proizvodim deficitarni proizvod za poljoprivrednu djelatnost i što za razliku od drugih nemam problema s plasmanom, s druge strane imam problema s proizvodnjom jer država ne potiče proizvođače organskih gnojiva, pa se širim isključivo zahvaljujući vlastitim sredstvima i ulaganjima, što u ovim vremenima nije lako - kaže Falamić koji uzgaja vrstu glista Eisenia fetida.
Premda na prvi pogled ova proizvodnja izgleda jednostavno, riječ je o dugotrajnoj i zahtjevnoj proizvodnji, pri čemu se od 1000 litara stajnjaka kao konačni proizvod dobije 400 litara humusa. Prvo traktorom istovara konjski stajnjak koji mora odstajati jedan do dva mjeseca. Stajnjak se istovara na zemlju na koju su položeni filcevi i pri tome se stvara temperatura oko 70 stupnjeva Celzijevih, što je jako važno jer se tijekom tog razdoblja uništavaju bolesti i sjemenke. Bazeni sa stajnjakom natkriveni su najlonom, a važne faze u procesu proizvodnje na koje se mora obratiti posebna pozornost su prosušivanje humusa, okretanje, mljevenje u stroju te pakirnica.
Zanimljiv je također i podatak da Nenad gliste s bazena “seli” ručno i jedino s pomoću posebno izrađenih vila za tu namjenu, te da za kvalitetnu preradu gnoja treba proći cijela godina. Tek kada vlažnost padne na 40 posto, stječu se uvjeti za presijavanje i pakiranje u ambalažu. Posebna je priča i briga za gliste koje se uništavaju bez redovite prehrane, ne podnose suhoću te sunce, ali ni temperature ispod 0 i više od 35 stupnjeva Celzijevih…
- Specifičnost je gnojiva koje se dobije ovakvom vrstom proizvodnje da su u njemu koncentrirani korisni mineralni sastojci, dok organska tvar prelazi u za biljke najpogodniji oblik, a pri tome nestaju štetne bakterije i iznimno se umnože humusni mikroorganizmi koji čine najvrjedniji dio ovog humusa. Humus glista također pomaže i u suzbijanju bolesti s kojima se bore mnogi proizvođači u plastenicima, a njegovim dodavanjem u tlo, povećava se sposobnost tla da zadržava vlagu od 200 do čak 250 posto. Dokazano je da se kod njegove primjene tlo oživljava i prirodno uravnotežuje, a biljke gnojene humusalom imaju veću otpornost na parazite, ranije sazrijevanje 5-7 dana, krupnije listove i mesnatije plodove intenzivnije boje - kaže Falamić.
Lidija ANIČIĆ
SVEGA PUNO VIŠE
Osim toga, kada gliste proizvedu humus, on sadrži četiri puta više dušika, šest puta više fosfora, pet puta više kalija i dva puta više kalcija nego originalna prirodna sirovina koju prerađuju, podastro je rezultate istraživanja Falamić.
Specifičnost
je gnojiva koje se dobije ovakvom vrstom proizvodnje da su u njemu koncentrirani korisni mineralni sastojci