Objavljeno 27. srpnja, 2015.
U Republici Hrvatskoj oko 65.000 osoba ima kronični virusni hepatitis B ili C
Svjetski dan hepatitisa (World Hepatitis Day – WHD) obilježava se u cijelom svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj.
Od 2011. godine kao službeni dan Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) obilježava se na dan 28. srpnja. Virusni hepatitis je upalna bolest jetre prouzročena virusima koji imaju poseban afinitet prema jetrenom tkivu.
Otkriće virusa hepatitisa B datira iz 1963. godine kada su dr. Baruch Blumberg i njegov tim, proučavajući krv australskih Aboridžina, otkrili antigen koji dokazuje prisutnost virusa hepatitisa B. Nazvali su ga Australija antigen. Godine 1967. taj antigen je i službeno prepoznat kao dio virusa koji izaziva hepatitis B (HBs antigen). Dvije godine kasnije, 1969., proizvedeno je cjepivo protiv hepatitisa B, koje je do danas spasilo živote milijunima ljudi diljem svijeta. Godine 1976. dr. Blumberg dobio je Nobelovu nagradu za medicinu za otkriće ovog virusa. Početkom 70-ih godina prošlog stoljeća otkriven je virus hepatitisa A, uzročnik zarazne žutice. Virus hepatitisa C otkriven je 1989. godine, a 1990. godinei virus hepatitisa E.
Pet različitih virusa
Poznato je 5 različitih virusa koji izazivaju virusni hepatitis, a označeni su početnim slovima abecede – virusi A, B, C, D i E. Više od 95 % akutnih virusnih hepatitisa prouzročeno je hepatitisom A, B ili C. Hepatitisi se razlikuju po načinu prijenosa, trajanju inkubacije, težini bolesti, mogućnosti prelaska u kroničnu upalu, tj. kronični hepatitis, i razvoju težih komplikacija kao što su ciroza jetre i karcinom jetre. Situaciju s hepatitisom dodatno komplicira činjenica da se, kao i mnoge druge bolesti jetre, često otkriva kad je već u uznapredovaloj fazi. Pacijent često nema simptoma ili su oni sasvim blagi i mogu se pripisati raznim virozama i prehladama.
Hepatitis A je akutna upala jetre prouzročena virusom hepatitisa A. Prenosi se fekalno-oralnim putem te se često nazivali „bolešću prljavih ruku”. Nakon preboljele bolesti osoba se potpuno oporavlja i postaje trajno imuna. Hepatitis A pojavljuje se u svim dijelovima svijeta, ali se uz povremene epidemije češće javlja u slabije razvijenim i nerazvijenim zemljama. Pod osnovnu prevenciju pripadaju mjere osobne higijene i higijene okoline – pranje ruku, ispravna voda i hrana. Može se spriječiti i cijepljenjem.
Hepatitis B je najčešći uzrok kronične virusne infekcije jetre diljem svijeta. Pojavljuje se u cijelom svijetu. Hepatitis B u razvijenom se svijetu najčešće prenosi nezaštićenim spolnim odnosom sa zaraženom osobom, zajedničkim korištenjem pribora za intravensko korištenje droga među uživateljima droga, prilikom određenih zahvata u nesterilnim uvjetima (tetoviranje, bušenje ušiju, piercing), zajedničkim korištenjem britvica, četkica za zube itd. U nerazvijenim zemljama najčešće se prenosi vertikalnim putem – s majke na dijete. U svrhu sprječavanja prenošenja bolesti medicinskim putem vrši se sterilizacija medicinskih instrumenata, kontinuirano se obavlja testiranje davatelja krvi i uzoraka krvi, tkiva i organa. Važna mjera su i akcije osvješćivanja javnosti – o uporabi kondoma, pravilnom korištenju pribora za intravensko ubrizgavanja droga. Najbolji način prevencije je cijepljenje. Kod nas je cijepljenje protiv hepatitisa B zakonski obavezno prema kalendaru cijepljenja s 3 doze. Zaštita nakon provedenog cijepljenja je doživotna.
Kako se prenosi
Hepatitis C izaziva akutnu ili, puno češće, kroničnu bolest jetre. Kronični hepatitis C jedan je od najčešćih uzroka presađivanja jetre u odraslih, a na svjetskoj razini i glavni uzrok nastanka hepatocelularnog karcinoma. Najčešće se prenosi preko direktnog ili indirektnog kontakta s krvlju, vrlo često injiciranjem droga zajedničkim priborom. Rizik postoji i kod tetoviranja ili piercinga, otvorenih rana, korištenjem zajedničkih britvica ili četkica za zube. Pri spolnom odnosu također je moguće prenošenje virusa hepatitisa C, no rjeđe nego kod hepatitisa B. Za hepatitis C još uvijek nema učinkovitog cjepiva pa je potrebno pojačati primarnu prevenciju – primjenom mjera smanjenja rizika od infekcije – dosljedno testiranje krvi, krvnih preparata, tkiva i organa davatelja. Važna mjera je i podizanje svijesti opće populacije o rizicima i načinima zaštite.(Tihana Šlezak, dr. med.)
Jeste li znali?
l 400 milijuna ljudi diljem svijeta zaraženo je kroničnim hepatitisom B ili C
·l Taj broj je 10 puta veći od broja oboljelih od HIV/AIDS-a
·l Hepatitis B ili C će biti fatalanza 1,4 milijuna ljudi godišnje
·l Svaki treći čovjek na svijetu bio je izložen jednom ili oba virusa
·l Većina od 400 milijuna zaraženih i ne zna da je zaražena
·l U Republici Hrvatskoj oko 65.000 osoba ima kronični virusni hepatitis B ili C
Za hepatitis C još uvijek nema učinkovitog cjepiva