Kaznu zatvora lani je u Hrvatskoj izdržavalo 6068 zatvorenika, što je 11,57 posto manje nego 2013. godine.

Kroz zatvorski sustav prošlo je 2014. godine 13.539 zatvorenika različitih formalnopravnih statusa, i taj je broj u odnosu na 2013. manji za 14,13 posto. Omjer spolova relativno je stabilan tijekom godina i iznosi oko 19:1 u korist muškaraca, pa je tako i 2014. godine, od ukupnog broja zatvorenika, bilo 94,81 posto muškaraca te 5,19 posto žena, stoji u izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2014. godinu koje je izradila Uprava za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa. S izdržavanja kazne zatvora otpušteno je 2780 zatvorenika.

Naglašava se kako se u razdoblju od 2010. godine, kada je prenapučenost dostigla najvišu razinu, bilježi blagi ali stalan pad broja zatvorenika, no problem smještaja u zatvorima nije riješen. Na pad broja zatvorenika poglavito su utjecale promjene u Zakonu o kaznenom postupku vezane uz ograničenja u trajanju istražnog pritvora, promjene u Kaznenom zakonu vezane uz mogućnosti izricanja alternativnih kazni. Zatvorski kapaciteti povećani su na 3900 mjesta. Od toga je 2911 mjesta u zatvorenim uvjetima, 704 mjesta u poluotvorenim te 285 u otvorenim uvjetima.

Uprava za zatvorski sustav naglašava kako je potrebno povećati kapacitete sustava u zatvorenim uvjetima, odnosno uvjetima s najvećim stupnjem sigurnosti.

Naime, prenapučenost u zatvorenim uvjetima još uvijek postoji te je u skoroj budućnosti još izglednija. “Kaznena politika stvorila je uvjete da se za blaža kaznena djela, za prvi put osuđene osobe, za osobe procijenjene kao nisko rizične za ponavljanje kaznenog djela, izriču alternativne kazne (rad za opće dobro, uvjetna kazna s nadzorom, liječenje...), a to je većim dijelom skupina zatvorenika koja se upućuje na izdržavanje kazne u poluotvorene ili otvorene uvjete”, stoji u izvješću. Na jednog službenika pravosudne policije dolaze 2,33 zatvorenika što je mnogo povoljniji omjer nego 2010. godine kada je na jednog pravosudnog policajca bilo 3,45 zatvorenika. Postotak zatvorenika koji prvi put izdržavaju zatvorsku kaznu stabilan je tijekom godina i iznosi približno 60 posto.

Na dan 31. prosinca 2014. godine u zatvorskom sustavu Republike Hrvatske nalazilo se 2,94 posto osoba s izrečenom mjerom obveznog psihijatrijskog liječenja te 10,85 posto zatvorenika s izrečenom mjerom obveznog liječenja neke od ovisnosti. Najbrojniju skupinu zatvorenika i dalje čine zatvorenici koji su počinili imovinsko kazneno djelo (39,99 %). Drugo po redu zastupljenosti je djelo protiv života i tijela (20,02 %). Najbrojnija skupina zatvorenika (34,69 %) izdržava kaznu zatvora u trajanju između jedne i tri godine. Druga skupina po brojnosti zatvorenika (17,94 %) izdržava kaznu u trajanju od tri do pet godina, dok 17,47 % zatvorenika izdržava kaznu u trajanju od 5 do 10 godina. Kaznu zatvora u trajanju kraćem od jedne godine na dan 31. prosinca 2014. godine izdržavalo je ukupno 12,78 % zatvorenika, dok je dugotrajne kazne u rasponu od 20 do 40 godina izdržavalo 4,19 % zatvorenika.

Više od polovine od ukupnog broja zatvorenika ima završenu srednju školu, dok 10 % zatvorenika nema završenu osnovnu školu. Višu ili visoku školu završilo je 5 % zatvorenika. Najbrojnija skupina zatvorenika je u dobi između 30 i 40, a zatvorenice su u prosjeku nešto starije od zatvorenika.

Na kraju 2014. godine odgojnu mjeru upućivanja u odgojni zavod izvršavala su 62 maloljetnika i 8 maloljetnica. Prošle godine je na izvršavanje odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod zaprimljeno 126 maloljetnika i 12 maloljetnica. Ovisnici o drogama čine jednu od najbrojnijih, tretmanski i sigurnosno najzahtjevnijih skupina zatvorenika. U ovoj skupini stopa recidivizma viša je nego u općoj zatvoreničkoj populaciji, skloniji su rizičnom ponašanju u zatvoru, odnosno samoozljeđivanju, pokušajima suicida, sukobima s drugim zatvorenicima i slično i s većom sklonošću zdravstvenim problemima, iako su u prosjeku mlađi od ostatka zatvoreničke populacije. Tijekom 2014. godine u zatvorskom sustavu boravilo je ukupno 1749 zatvorenika ovisnika o drogama, što čini 12,9 % ukupne zatvoreničke populacije.

Lani nije bilo slučajeva samoubojstava zatvorenika. U odnosu na 2013. godinu, smanjen je i broj pokušaja bijega zatvorenika za trećinu. Najviše pokušaja bjegova bilo je u Odgojnom zavodu u Turopolju (šest), tako da je 50 % od ukupnog broja pokušaja bjegova vezano uz pokušaje bjegova maloljetnika na izvršavanju zavodske mjere. Ostali pokušaji evidentirani su u: Kaznionici u Turopolju (jedan), Zatvoru u Varaždinu (jedan), Zatvoru u Zadru (dva) i Zatvoru u Zagrebu (dva). Usporedbom podataka iz 2013., prošle je godine evidentiran je porast broja samoozljeđivanja zatvorenika za 27,59 %.