Svijet
DA IZAĐU IZ KRIZE

Samo za likvidnost, dugove i banke Grčkoj treba 90 milijardi eura
Objavljeno 27. srpnja, 2015.
Za kamate na kredite Grčka mora plaćati 17,8 milijardi eura

Za sanaciju Grčke svi se naveliko loptaju, za nas smrtnike, astronomskim iznosima: bilijuni, milijarde, stotine njih ili "samo" 82 milijarde eura do 2018. Ali kako se uopće došlo do tog iznosa?

Odgovor na to pitanje dao je u svojoj analizi Deutsche Welle. Međunarodni zajmodavci znaju kako je Grčka daleko od toga da se osovi na vlastite noge i računaju kako će joj do 2018. trebati još najmanje 82 milijarde eura, a prema nekim izračunima i 90 milijardi. Ali kako su uopće došli do te brojke i zašto se tako olako barata milijardama eura "gore ili dolje"? Razlog jest što je teško procijeniti buduće prihode, a još teže rashode Grčke. Najveće stavke rashoda su sljedeće:

Rekapitalizacija grčkih banaka: 25 milijardi eura - Stanje u grčkim komercijalnim bankama već ionako nije bilo najbolje, ali se u posljednje doba dramatično pogoršalo. Razlog je nesigurnost u grčku platežnu sposobnost, privremena obustava rada banaka i nadzor prometa kapitala. Koliko grčke banke doista trebaju kapitala - to trebaju tek pokazati dodatna istraživanja, a ona trebaju otkriti i kako da te silne milijarde ne idu iz džepa, odnosno da se vrate u džepove poreznih platiša.

Otplata državnog duga: 53,7 milijardi eura - Građane Grčke osobito ljuti što golem dio te ionako najveće stavke odlazi u blagajnu "institucija" koje sad i trebaju opet posuditi Ateni novac: Međunarodnom monetarnom fondu i Europskoj središnjoj banci. Naravno da je riječ o golemom novcu i grčke financije bi izgledale posve drugačije već kada ne bi morale plaćati kamate - samo one iznose 17,8 milijardi eura. Atena uvijek iznova traži da bude oslobođena tih "zelenaških" kamata što se pak u bankarskim krugovima zove "reprogramiranje dugova". Ali zemlja koja je na rubu bankrota nije u situaciji da postavlja bilo kakve zahtjeve.

Likvidnost grčke države: 11,5 milijardi eura - Vlada u Ateni je i prije imala neugodnu naviku trošiti daleko više nego što ima, ali posljednjih mjeseci besparice to je poprimilo gotovo ekscesne razmjere: samo da bi se nekako skupio novac za plaćanje rata dugova ispražnjena je blagajna mirovinskog fonda, država nije plaćala račune, čak je i zaposlenicima zadržan dio plaće uz obećanje da će i taj dio "već jednom dobiti."

Pripremio: Eduard SOUDIL
Prihodi Grčke nisu dovoljni

Osim tih rashoda, međunarodne financijske institucije ipak računaju i da će nešto stizati u blagajnu Atene. Primarni proračunski višak zbog štednje trebao bi biti 6 milijardi eura. Od privatizacije Grčka očekuje 2,5 milijardi eura, no taj bi iznos mogao dosegnuti i 50 milijardi eura kada postupak privatizacije grčkih tvrtki koje su još u vlasništvu države preuzme fond koji će biti pod nadzorom Europljana i polazi se od njegove realne vrijednosti od ne dva i pol, nego od čak 50 milijardi eura. Ipak, očekuje se da će ponude biti skromne, zato bismo mogli zaključiti: privatizacija bi mogla donijeti nešto više od 2,5 milijardi eura, ali ni izdaleka to neće biti 50 milijardi.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana