Bezbroj je knjiga napisano o svijetu sutrašnjice, bilo da se radi o fikcionalnoj, utopijskoj ili distopijskoj prozi, ili o publicističkom štivu koje na znanstvenim osnovama elaborira zbivanja na našem planetu i bavi se predviđanjima opstanka civilizacije u bližoj ili daljnoj budućnosti.

Nerijetko su mnoga od tih djela apokaliptičnog sadržaja koji ne ulijeva nadu u bolje sutra, jer sve što se oko nas zbiva, od uznapredovale tehnologije preko demografije i klimatskih promjena do terorizma i ratova, razlog je za zabrinutost na sudbinom čovječanstva. I zato je posve opravdano pitanje kako će izgledati ovaj naš svijet recimo 2050. godine, a na njega su pokušali odgovoriti u uglednom časopisu The Economist, rezultat čega je ova intrigantna knjiga koju su uredili i priredili Daniel Franklin i John Andrews, dva glavna “pera” spomenute tiskovine, s višedesetljetnim iskustvom praćenja svjetskih političkih, ekonomskih, gospodarskih i svakodnevnih životnih tema i dilema. Knjiga je podijeljena na četiri cjeline (Ljudi i odnosi, Nebo i zemlja, Gospodarstvo i biznis, Znanje i napredak) i 20 poglavlja, a autori pojedinih tekstova su novinari The Economista ili njihovi suradnici (Barbara Beck, Geoffrey Carr, Philip Coggan, Oliver Morton...). Kako bi sve bilo jasnije, odnosno preglednije, svaka od tema ilustrirana je tablicama i dijagramima u koloru, što bitno olakšava razumijevanje onoga o čemu svaki pojedini autor piše. Tako redom čitamo što je primjerice sa zdravljem naroda i tzv. ženskim svijetom, o budućnosti ratova i zašto slabi postaju jaki, o azijskom stoljeću, o dobu novih tržišta, prati se razvoj zemaljskih resursa, postignuća u medicini i genetici, informatici i računalnoj tehnologiji, znanosti u budućnosti općenito, a svoje mjesto zauzela je i astronomija, odnosno svemir i potraga za izvanzemaljskim životom...

Ili kako to u svom tekstu lucidno zaključuje Matt Ridley: “Čovjekova domišljatost i inventivnost pokazat će da proroci griješe, a pesimisti još i više”!