Objavljeno 25. srpnja, 2015.
Devedesetih smo imali nekoliko operativnih lovačkih aviona, a sada smo prestigli Srbiju u svakom smislu
Vezani članci
PREDSTAVLJENA ESKADRILA BORBENIH AVIONA HRZ I PZO-A
Nakon što je Hrvatska kompletirala svoju flotu od 12 borbenih zrakoplova MiG-21, specijalizirani zrakoplovni portal Tango Six usporedio je hrvatske i srpske zračne snage.
Srpska vojska, pokazala je ova analiza, prvi put u svojoj povijesti značajno zaostaje za Oružanim snagama RH kada su u pitanju značne snage. Razlog za to jednostavan je - Hrvatska je od svog osamostaljenja 1991. do danas uložila stotine milijuna dolara samo u kupnju tehnike od koje je velik dio i dalje u uporabi, a od 1994. do 2012. nabavljeno je više od 90 aviona, od čega 49 borbenih i 58 helikoptera, od čega 12 borbenih. S druge strane, Srbija, prvo u sastavu SR Jugoslavije, a poslije i samostalno, trošila je resurse nekadašnje JNA, a od 2009. do 2012. nabavila je samo 17 školskih i jedan avion za aerofotosnimanje. Za ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu Vojske Srbije izdvaja se samo devet milijuna eura godišnje, dok Hrvatska u te svrhe godišnje izdvaja nekoliko desetaka milijuna dolara, za remont i dokup MiG-ova 21 u Ukrajini izdvojeno je 17,7 milijuna eura, a u tijeku je i remont helikoptera Mi-8.
Iako većina ovih podataka, kažu autori analize s portala Tango Six, predstavlja formalno stanje, situacija u Srbiji jasno ilustrira sustavnu nebrigu države prema svom vojnom zrakoplovstvu. Hrvatska je pametnije i racionalnije investirala u svoje potrebe, što je i prezentirano na nedavnom predstavljanju kompletirane eskadrile lovaca na zagrebačkom aerodromu. Početkom devedesetih Hrvatska je imala tek nekoliko operativnih lovačkih aviona, a sada je prestigla Srbiju u svakom smislu.
Školski i školsko- -borbeni avioni
U inventaru HRZ-a i PZO-a nalazi se pet čeških školskih aviona Zlin-242L koji lete u sastavu eskadrile aviona, 93. zrakoplovne baze na Zemuniku, a koji su za dva milijuna dolara nabavljeni 2007. zamijenivši avione Utva-75, a koriste se za selekciju i početnu obuku pilotu. Na njima budući hrvatski piloti imaju nalet od 50 sati u okviru početne obuke. Jedna od najvećih investicija u tehniku bilo je izdvajanje oko 100 milijuna dolara za nabavu 20 švicarskih školskih aviona Pilatus PC-9. Nabavljena su 1997. godine tri polovna PC-9A koja su nekada pripadala australskim kraljevskim zrakoplovnim snagama (RAAF), a koji su poslije modificirani na standard PC-9M. Uz njih je nabavljeno i 17 PC-9M iz Švicarske. Veliki je nedostatak HRZ-a što nema mlazne školsko-borbene avione pa prijelaz s turboelisnog PC-9 na trenažni dvosjed MiG-21UM predstavlja izazov.
U srpskoj vojsci ove godine istječu resursi na nekoliko aviona Utva-75 na kojima je obavljana selekcija i početna obuka na aerodromu Batajnica. Njihova zamjena, avion Lasta V-54 još nije službeno uveden u upotrebu pa se za obuku koristi i školsko-borbeni Super Galeb G-4. I srpski piloti, kao i hrvatski imaju problem s prelaskom iz školske Utve-75 na mlazni školsko-borbeni G-4 gde je takođe zamjetan veliki jaz između performansi. Srpska vojska rapolaže s 22 Super Galeba G-4. Nekoliko ih je prošlo remont, životni vijek je produžen za 8 godina, a planirana je i modernizacija kako bi avioni ostali u upotrebi do 2030. ili 2035. godine. U slučaju potrebe za vojnom intervencijom ovi zrakoplovi mogu postati laki jurišnici za neposrednu podršku trupama na zemlji naoružani topom, različitim vrstama nevođenih bombi, raketnih zrna i raketa.
Borbeni avioni
Jedini tip borbenog aviona u HRZ-u danas predstavlja odavno zastarjeli sovjetski lovac i lovac presretač MiG-21. Hrvatsku borbenu flotu u bazi Pleso sada čini 12 aviona (8 MiG-21bis i 4 dvosjeda MiG-21UM). Hrvatska se nada kako je ovo samo privremeni korak do nabave suvremenijih aviona, a MiG-ovi 21 mogli bi ostati u službi najkasnije do 2020. U Hrvatskoj je svakodnevno u dežurstvu jedan par MIG-ova 21 koji su obično naoružani s dvije infracrveno samonavođene rakete zrak-zrak malog dometa, a za napade na ciljeve na zemlji arsenal naoružanja je vrlo skroman. Čine ga različite vrste nenavođenih bombi kao i nenavođena raketna zrna. Imaju i mogućnost nošenja sistema vučne mete za obuku pripadnika protuzračne artiljerije.
Srbija ima suvremenije lovačke avione MiG-29, ali je riječ o samo četiri letjelice (tri jednosjeda MiG-29 i jedan dvosjed MiG-29UB). U Batajnici iz sastava 101. lovačke avijacijske eskadrile dežurstvo čini nekoliko lovaca MiG-29 naoružanih s po dvije infracrveno samonavođene rakete. U istoj eskadrili aktivno je i samo tri aviona MiG-21 od kojih jedan jednosjed MiG-21bis i dva dvosjeda MiG-21UM. Na tri aviona MiG-29 resursi istječu 2018., a na jednom avionu 2020. godine. Situacija s jurišnom avijacijom nije ništa bolja. Samo 6-7 aviona tipa J-22 i NJ-22 u posljednjih je nekoliko godina bilo aktivno, a u razdoblju od 2010. do 2014. s remonta je stiglo tri dvosjeda NJ-22.
Helikopteri
Za potrebe školovanja hrvatskih pilota helikoptera 1997. je nabavljeno 10 američkih lakih višenamjenskih helikoptera Bell 206B-3 Jet Range koji su zamijenili helikoptere MD-500. U nesrećama su izgubljena dva helikoptera. Danas u sastavu helikopterske eskadrile, 93. zrakoplovne baze Zemunik leti osam helikoptera. Hrvatska je početkom ove godine pokazala interes za američku donaciju izviđačko-borbenih helikoptera OH-58D Kiowa Warrior koje SAD povlači iz naoružanja. Najbrojniji i svakako najznačajniji helikopter u HRZ-u je ruski transporter Mi-8. Tijekom 1990-ih nabavljeno je 28 helikoptera u varijantama Mi-8T, Mi-8MTV-1, Mi-17-1VA i salonski Mi-8PS/PS-11 za prijevoz VIP osoba. To su bili uglavnom polovni helikopteri nabavljeni iz Rusije, ali i iz Slovačke i Poljske. Danas su u upotrebi jedan Mi-8T, dva Mi-8PS/PS-11 i 11 Mi-8MTV-1/Mi-17-1VA. Dio helikoptera prošao je remont, a dio je moderniziran. Heliodrom Lučko kod Zagreba dom je eskadrili transportnih helikoptera 91. zrakoplovne baze Pleso. Ona je popunjena s 10 transportno-borbenih helikoptera Mi-171Š (izvozni Mi-8AMTŠ) koji su nabavljeni preko naplate dijela duga bivšeg SSSR-a prema bivšoj Jugoslaviji u iznosu od 65 milijuna dolara. Mogu biti naoružani lanserima B-8V-20 sa 20 nenavođenih raketnih zrna S-8 kalibra 80 mm.
U RV i PVO Vojske Srbije raspolažu s 43 helikoptera Gazela proizvedena od 1980. do 1991., a s najnovijim sustavom održavanja mogli bi letjeti i 40 godina. Njihova je operativnost promjenjiva, pa tako Srbija danas može računati na oko 15 helikoptera. Drugi tip helikoptera je transporter Mi-8. U inventaru 890. mhe i 119. mhe nalazi se 6 helikoptera Mi-8T (HT-40), svi proizvedeni 1981. i jedan helikopter Mi-17 (HT-48, izvozni Mi-8MT) proizveden 1989. Helikopteri Mi-8T bili su na remontu i mogu letjeti do 2018. Dva Mi-17 koja su 2006. primljena iz MUP-a Srbije remontirana su 2010., a 13. ožujka ove godine jedan je izgubljen u nesreći, a resursi preostalog helikoptera istječu 2017.
Eduard SOUDIL
KADAR
Hrvatski su piloti u posljednjih 15 godina više letjeli od srpskih kolega pa tako danas pojedini iskusni piloti HRZ-a imaju nekoliko tisuća sati naleta, dok istovremeno prosječan major (bojnik) ili potpukovnik starosti od oko 40 godina u RV i PVO Vojske Srbije ima samo 300 do 500 sati leta. U HRZ-u naročito veliki nalet imaju piloti vatrogasne avijacije (čak i do 300 sati godišnje) kao i transportnih helikoptera, a najmanji nalet (40-60 sati) imaju piloti lovačke avijacije. Hrvatska nema velikih problema s priljevom mladih pilota kao i s prosjekom godina većina aktivnih pilota. Srbija, pak, ima veliki problem s kadrom, prije svega sa starošću pilota.
PROTUPOŽARNA AVIJACIJA
Hrvatska je nakon 1991. ostala bez vatrogasnih aviona, a do 1994. požare su gasili samo helikopteri Mi-8. Godine 1994. iznajmljena su dva aviona CL-215 (koja su poslije otkupljena) u kojima su letjele mješovite hrvatsko-kanadske posade dok su 1995. iz Italije kupljena dva polovna aviona istog tipa. Godine 1996. godine kupljen je i prvi turboelisni CL-415, a potom do 2003. još tri zrakoplova tog tipa, kada su proizvođaču kao kompenzacija predana dva starija CL-215, 2009. i 2010. kupljeni su peti i šesti CL-415 za ukupan iznos od oko 70 milijuna dolara. S 12 vatrogasnih aviona hrvatska flota je, poslije Grčke, najbrojnija na ovim prostorima. Osim šest aviona CL-415 tu su i manji avioni tipa Air Tractor AT-802 Fire Boss.
TRANSPORTERI I AVIONI SPECIJALNE NAMJENE
HRZ više nema transportne avione jer je prije tri godine odlučeno da se dva transportna aviona An-32B povuku iz naoružanja. Hrvatski vojni stručnjaci došli su do zaključka da je avion ekonomski neisplativ u odnosu na stvarne potrebe transporta, a Hrvatska se ionako nalazi u NATO-u i uključena je u podjelu resursa transporta ljudstva, tehnike i opreme u okviru mirovnih misija. S druge strane Srbija raspolaže s dva transportera An-26, ali su jednom istekli resursi u prosincu 2014., a drugom istječu u listopadu ove godine. Za potrebe aerofotosnimanja Srbija je prije četiri godne naručila avion Piper PA-34-220T koji je u toj ulozi zamijenio avione Do-28.