Objavljeno 23. srpnja, 2015.
Stopa nataliteta (živorođeni na tisuću stanovnika) u 2014. godini iznosila je 9,3
Vezani članci
ISELJAVANJE IZ ISTOČNE HRVATSKE
U svojoj novijoj povijesti Hrvatska nikada nije imala manje rođene djece i nikada veći broj razvoda nego danas.
Pokazuju to novi podaci Državnog zavoda za statistiku koji su u najmanju ruku porazni za budućnost zemlje. Prošle godine rođeno je najmanje djece od hrvatske samostalnosti, samo 39.566, odnosno 373 manje nego godinu dana prije.
Manje je to djece nego do sada najgore 2003. godine, kada ih je bilo 39.668., no prirodni prirast nije lani oborio rekord. Naime, te 2003. godine prirodni prirast (razlika između broja živorođene djece i umrlih) iznosio minus 12.907. S obzirom na to da je lani umrlo 50.839 osoba, prirodni prirast bio je minus 11.273, po čemu je nadmašena 2013. godina kada je demografski minus iznosio 10.447. Stopa nataliteta (živorođeni na tisuću stanovnika) u 2014. godini iznosila je 9,3.
U 2014. zabilježen je porast broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrle su 453 osobe ili 0,9 % više nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja umrlih osoba (50.839) u 2014., 24.965 ili 49,1 % odnosilo se na muške osobe i 25.874 ili 50,9 % na ženske osobe. Stopa mortaliteta (umrli na tisuću stanovnika) u 2014. iznosila je točno 12. U 2014. umrlo je 199 dojenčadi, odnosno 0,39 % od ukupnog broja umrlih. Od ukupnog broja umrle dojenčadi, 122 ili 61,3 % umrlo je u prvim danima života, tj. od 0 do 6 dana starosti. Stopa umrle dojenčadi (broj umrle dojenčadi na tisuću živorođenih) u 2014. iznosila je 5,0, a u prethodnoj godini iznosila je 4,1. Najmanja stopa umrle dojenčadi u 2014. bila je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (2,3), a najveća je bila u Međimurskoj županiji (11,1), dok jedino u Požeško-slavonskoj županiji nije bilo umrle dojenčadi.
U 2013. godini Hrvatska je zabilježila najmanje sklopljenih brakova dosad, a njihov je broj pao ispod 20 tisuća. U 2014. godini ta se statistika donekle poboljšala: lani je sklopljen 19.501 brak, ili njih tristotinjak više nego 2013. godine. No, zato je prošle godine razvedeno daleko najviše brakova nego ikad od osamostaljenja Hrvatske: čak 6570 ili gotovo 600 više nego godinu prije. Koliko bračna zajednica gubi na popularnosti ilustrira podatak da su se još 2009. godine na brak odlučila čak 22.382 para, a brojka razvedenih jedva je prelazila pet tisuća (5076).
Eduard SOUDIL
Od 39.566 živorođene djece u 2014., 20.374 ili 51,5 % bila su muška, a 19.192 ili 48,5 % ženska djeca
2013. godina
2014. godina
Živorođeni
39.939
39.556
Umrli
50.386
50.839
Prirodni prirast
-10.447
-11.273
Sklopljeni brakovi
19.169
19.501
Razvedeni brakovi
5992
6570
SALDO MIGRACIJA JE NEGATIVAN
Uz golem negativan prirodni prirast, Hrvatska je lani imala i negativan saldo migracija (10.220 osoba). Prošle godine u Hrvatsku se doselilo iz inozemstva 10.638 osoba, a u inozemstvo se odselilo izvan granica Hrvatske 20.858 osoba. Kada je riječ o migracijama unutar zemlje, mjesto stanovanja promijenilo je 80.736 osoba. Najviše osoba koje su se preselile u Hrvatskoj ili došle iz inozemstva smjestilo se u Zagrebu pa tako glavni grad ima pozitivan migracijski saldo od 3040 osoba. Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imala ja Vukovarsko-srijemska županija iz koje se tijekom 2014. godine odselilo više od 2579 osoba nego ih se doselilo u tu županiju, navode iz DSZ-a. Od ukupnog broja doseljenih osoba u Hrvatsku 39,2 posto ih je iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih hrvatskih građana najviše ih je otišlo u Njemačku, 38,2 posto. Iz inozemstva se u Hrvatsku doselilo 45,3 hrvatskih državljana i 54,6 posto stranaca, a odselilo 93,7 posto hrvatskih državljana i 6,2 posto stranaca.