Vezani članci
TJEDNI OSVRT
Hrvatski mediji objavili su u utorak vijest kako se zrakoplov Lufthanse sa 108 putnika gotovo sudario s bespilotnom letjelicom dok se približavao varšavskoj zračnoj luci.
Taj susret dogodio se na visini od oko 760 metara. Zrakoplov je bez ikakvih problema prizemljen, no ovaj slučaj dobar je povod za priču o korištenju dronova i pravilima o njihovoj uporabi.
Moguća zloporaba
Dronove koriste mnoge službe, vojska, policija, tvrtke, snimatelji... Mnogobrojni su primjeri izvrsnih fotografija ili videosnimki koje su gledatelji mogli vidjeti iz nevjerojatnih kutova upravo zahvaljujući kamerama na dronu. Primjerice, vratolomije sudionika Pannonian Challengea u Osijeku. U javnosti se pojavila i snimka inauguracije hrvatske predsjednice snimljena s bespilotne letjelice, i to navodno bez dozvole i bez znanja sigurnosnih službi. Poplavljene kuće prije godinu dana u selima Cvelferije izvrsno su prikazane videosnimkom također načinjenom s drona. Bespilotne letjelice, jasno, koriste se već dugi niz godina za različite namjene, no dronovi su danas relativno jeftini i lako dostupni svakome. Upravljanje, posebice onim jeftinijim modelima, lako se svlada i njihova uporaba danas je toliko raširena da je bilo važno uvesti reda u primjeni. Zbog toga je u svibnju i donesen Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova, koji je načinila Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo i kojim se regulira područje uporabe dronova.
Odredbe Pravilnika, navodi Agencija, ne primjenjuju se na sustave bespilotnih zrakoplova kada se koriste za državne aktivnosti (vojne, policijske, sigurnosno-obavještajne, carinske, potrage i spašavanja, gašenja požara, obalne straže i slične aktivnosti ili službe). Također se ne primjenjuju na bespilotne zrakoplove pod uvjetom da ne mogu postići kinetičku energiju veću od 79 J, kao i na bespilotne zrakoplova kada se koriste u zatvorenom prostoru.
Bespilotne letjelice mogu biti izuzetno korisne, ali u rukama ljudi sa zlim namjerama i izuzetno opasne. Te lake, relativno tihe i gotovo neprimjetne letjelice jednostavno mogu koristiti i kriminalci ili teroristi. Na svu sreću, u Hrvatskoj nemamo takvih slučajeva zloporabe dronova, premda je pokušaja bilo. Policija je navela slučaj kada je nepoznata osoba dronom pokušala unijeti suzavac na stadion Maksimir i aktivirati ga na utakmici Dinama i Hajduka. Dron je srećom zapeo u krošnjama.
Liberalan Pravilnik
Nagrađivani osječki fotograf Damir Rajle u veljači ove godine kupio je za poslovne potrebe svoga obrta, odnosno zbog snimanja za geodetske potrebe i izradu geoorto karti (fotogrametriju), bespilotnu letjelicu marke DJI.
- Dron sam kupio u zagrebačkoj tvrtki Avioteh i stajao me oko 11 tisuća kuna. Letjelica je s četiri elise, može u zraku provesti 20 minuta i dolet joj je 700 metara. Međutim, zbog novog pravilnika najveći dolet je na samoj letjelici ograničen na 500 metara, uz obvezu da je u neprestanom vizualnom kontaktu s operaterom - kaže nam Rajle. Ističe kako je taj dolet posve dostatan za posao koji obavlja, a za Pravilnik kaže kako nipošto nije rigorozan, naprotiv, čak je mnogo liberalniji nego američki.
O pravilima korištenja drona, kaže, informirao se prije kupnje, a proučio je i Pravilnik kada je stupio na snagu. Nedavno je, osim toga, bio sudionik korisne radionice o pravilima za korištenje bespilotnih letjelica koju je organizirala Agencija za civilno zrakoplovstvo.
- Pojednostavljeno rečeno, upravljajući bespilotnom letjelicom, bez obzira na njezinu veličinu i masu, postajete sudionik u zračnom prometu. Na području leta letjelice poput moje mogu letjeti sportski zrakoplovi ili policija. Naravno, ne očekujem da bi tu mogao biti bilo kakav konflikt - priča Rajle.
Za snimanja s pomoću drona na otvorenim područjima, poljima, bez naselja i ljudi, navodi Rajle, nije potrebna posebna dozvola, osim izjave da si osposobljen za rukovanje letjelicom. No, za snimanja nekih događaja, poput koncerta, iznad grupe ljudi, pravila su stroga.
- U tom slučaju moram imati odobrenje za snimanje organizatora događaja, moram imati obvezno osiguranje za slučaj nezgode zbog pada letjelice. Nadalje, Agenciji za civilno zrakoplovstvo moram prijaviti uporabu letjelice, odnosno tko je njezin vlasnik i tko je operater. Naposljetku, za snimanje iz zraka moram tražiti i odobrenje Državne geodetske uprave, što je pomalo začuđujuće, uz prijavu plana leta i snimanja. Nakon snimanja gotovu snimku moram poslati na pregled Državnoj geodetskoj upravi - ispričao nam je postupak Rajle.
Ovdje je zapravo i odgovor na pitanja koja se nameću - kako će se zaštititi privatnost građana od snimanja bespilotnim letjelicama. O uporabi će snimki zapravo konačnu odluku donositi Državna geodetska uprava.
Prilično je to kompliciran postupak za osobe kojima je snimanje, pa i s pomoću dronova, posao. No, oni ne bi trebali biti problem javnoj sigurnosti, jer sve je u redu, ističe i Rajle, ako to rade profesionalci. Međutim, dron može kupiti svatko i relativno lako ga i neovlašteno koristiti, pa i zloupotrebljavati. Upravo takvim korištenjem Rajle smatra slučaj iz Poljske i susret zrakoplova s bespilotnom letjelicom na visini od 760 metara.
- Prema našem pravilniku, bespilotna letjelica ne smije se upotrebljavati na manje od tri kilometra od aerodroma, čak je njezin ugrađeni GPS u slučaju prilaska na manje od dva kilometra automatski spušta na zemlju ili vraća na mjesto s kojeg je poletjela - kaže Rajle.
Igor MIKULIĆ
BESPILOTNI ZRAKOPLOVI DOPUŠTENI DO 150 KILOGRAMA
Prema Pravilniku, bespilotni zrakoplovi podijeljeni su u kategorije - do pet, 25 i do 150 kilograma. Njihova uporaba klasificirana je prema izgrađenosti, naseljenosti i nazočnosti ljudi na području leta. Tu su četiri klase - područja u kojima nema izdignutih građevina ni ljudi, područja s građevinama, ali nema ljudi, osim prolaznika, područja u kojima postoje građevine namijenjene za stanovanje te područje uskih urbanih zona poput središta gradova. Sankcije za prekršitelje Pravilnika o sustavima bespilotnih zrakoplova primjenjuju se prema prekršajnim odredbama Zakona o zračnom prometu. S obzirom na to da područje bespilotnih letjelica nije bilo pravno uređeno, nije poznat broj tih letjelica u Hrvatskoj.
CIJENE OD 4850 KUNA PA NAVIŠE
Na web-stranici zagrebačke tvrtke Aviteh može se vidjeti kako kao ovlašteni zastupnik i uvoznik u ponudi ima dronove marke DJI po cijeni od 4850 do 27 tisuća kuna. Naravno da se u prodaji mogu naći i znatno skuplje i dobro opremljene letjelice. Aviteh kupcima nudi mogućnost usluge instalacije i edukacije za letenje. Damir Rajle kaže kako je samostalno učio upravljati letjelicom s obzirom na to da je njegova prilično jednostavna. Čestom uporabom, dodaje, relativno je brzo stekao rutinu u upravljanju.
PRAVILNO RUKOVANJE
Rukovatelj dronom, prema Pravilniku, mora osigurati da se let bespilotnog zrakoplova izvodi na način da ne predstavlja opasnost za život, zdravlje ili imovinu ljudi zbog udara ili gubitka kontrole nad sustavom bespilotnog zrakoplova i da ne ugrožava ili ne ometa javni red i mir. Let se mora odvijati danju. Prije leta obvezno je prikupiti sve potrebne informacije za planirani let i uvjeriti se da meteorološki i ostali uvjeti u području leta osiguravaju sigurno izvođenje leta. Tijekom leta rukovatelj mora osigurati sigurnu udaljenost bespilotnog zrakoplova od ljudi, životinja, objekata, vozila, plovila, drugih zrakoplova, cesta, željezničkih pruga, vodenih putova ili dalekovoda, ne manju od 30 metara, a od skupine ljudi 150 metara.
SANKCIJE
ZA PREKRŠITELJE PROPISANE SU ZAKONOM O ZRAČNOM PROMETU