Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke o kretanju izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku, koje je obradila Hrvatska gospodarska komora, pokazuju da je u prvom tromjesečju 2015. godine došlo do značajnijeg rasta ulaganja, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Ako tomu pridodamo i porast ulaganja u 2014. prema 2013. godini, primjećuju se određeni pozitivni pomaci i povećanje obujma izravnih stranih ulaganja u RH, no još je prerano govoriti o realnomu uzlaznom trendu u investicijama u RH, navodi HGK.

Prema podacima HNB-a, u prvom tromjesečju 2015. godine ukupno je iz inozemstva u Hrvatsku uloženo 393,4 milijuna eura, što je 112,5 milijuna eura više nego u istom razdoblju 2014. (kada je uloženo 280,9 milijuna eura). Najznačajniji ulagači u Hrvatsku su Nizozemska (145,5 milijuna eura), Austrija (80,4 milijuna eura), Italija (36,7 mil. eura), Irska (27,1 mil. eura) te Njemačka (24,4 mil. eura). Najviše je uloženo u financijsko posredovanje (205 mil. eura), proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda (61,9 mil. eura), poslovanje nekretninama (43,6 mil. eura), proizvodnju koksa i naftnih derivata (28,4 mil. eura) te u poštu i telekomunikacije (16,2 mil. eura).

U 2014. godini inozemna izravna ulaganja iznosila su 2,89 milijardi eura, što je gotovo četverostruko više od 2013., kada je u Hrvatsku uloženo 766,1 milijuna eura, međutim, treba uzeti u obzir da se od tog iznosa 1,5 mlrd. eura odnosi na kružna izravna ulaganja. Kako je to pojasnio direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić, kružna izravna ulaganja (round tripping) u načelu predstavljaju samo zabilješku prolaza kapitala kroz zemlju (ista vrijednost ulazi i istodobno izlazi iz zemlje). Naime, tijekom drugog kvartala 2014. obavljena je velika transakcija koja je povezana s Agrokorovim preuzimanjem slovenskog Mercatora, a koja je obavljena preko tvrtke u Nizozemskoj. Zbog toga je i Nizozemska zabilježena kao “najveći ulagač” u 2014. godini, s čak 2,4 milijarde eura.

Tako statistika i navodi kako se u 2014. u Hrvatsku najviše ulagalo iz Nizozemske (2,4 mlrd. eura, u svezi s kružnim ulaganjima), Švicarske (513 mil. eura), Austrije (407 mil. eura), Rusije (69,2 mil. eura) i Luksemburga (58,7 mil. eura). No i uz varljive statističke podatke koji bi se mogli protumačiti na način da brojke iz 2014. i ne donose toliko optimizma za hrvatsko gospodarstvo, neosporno je da strana ulaganja u 2015. ipak rastu.

Ohrabrujuće je da se, unatoč skromnim iznosima stranih ulaganja u posljednjih nekoliko godina, bilježi porast ulaganja tvrtki, ne samo u turizam već i u proizvodni sektor (metaloprerađivački, prehrambeni i farmaceutski sektor). Posljednjih godina, uz pokretanje već poznatih projekata, poput IKEA-e, primjećuje se trend ulaganja postojećih stranih ulagača u proširenja proizvodnih pogona, poput Calzedonije, Saint Jean Industries, otvaranja novog centra za istraživanje i razvoj u Zagrebu Yazaki Europe Limited d.o.o., zatim ulaganje Wollsdorfa, CWS Bocoa i Press Glassa itd. Nadalje, tu su ulaganja i domaćih velikih tvrtki poput Atlantic Grupe (u novu tvornicu u Novoj Gradiški), Plive, AD Plastika te Jadranskog galenskog laboratorija, navodi se u analizi HGK.

Na području Osječko-baranjske županije, prema riječima Zorana Kovačevića, predsjednika HGK Županijske komore Osijek, ulaganja u dugotrajnu imovinu u 2013. i 2014. godini značajno su porasla i u te dvije godine u prosjeku su iznosila dvije milijarde kuna godišnje. Investicije kazuju da su pojedini uspješni domaći poduzetnici itekako optimistični. U ulaganjima po sektorima prednjače poljoprivreda, prerađivačka industrija, opskrba vodom te prijevoz i skladištenje. Kada je riječ o prerađivačkoj industriji, kaže Kovačević, ističe se prehrambeni sektor, zatim ulaganja u proizvodnji papira (Belišće), sektor kemije (Saponia), kao i proizvodnju strojeva (Harburg-Freudenberger). Jasno je kako su u poljoprivrednoj proizvodnji najveći ulagači Žito i Belje, a u sektoru prijevoz i skladištenje - izuzetno uspješni Ricardo. Belišćanski Harburg-Freudenberger, koji je najveći proizvođač strojeva za automobilske gume na svijetu, ove će godine ukupno investirati oko 50 milijuna kuna u novu proizvodnu halu za montažu strojeva, ali i u nekoliko strojeva vrhunske tehnologije.

Sada već poznati regionalni proizvođač pekarskih proizvoda - Mlinar, valja podsjetiti, prošle godine otvorio je u Osijeku novu tvronicu bureka, što je investicija vrijedna 40 milijuna kuna.

Nakon golemog ulaganja od 20 milijuna eura u gradnju nove tvornice, osječki Kandit nastavlja investirati u proizvodnju i ove godine. Prema riječima članice Uprave te tvrtke Dajane Mrčele, ove godine u povećanje kapaciteta proizvodnje bit će investirano ukupno 2,5 milijuna eura. U Glasu Slavonije smo pisali i o ulaganjima u osječkoj Karolini, koja će ove godine u nove tehnologije, nabavu i instaliranje nove opreme te popratne radove također ukupno investirati oko 11,5 milijuna kuna.

Saponia već duži niz godina bilježi stabilan rast proizvodnje i prodaje, ali i značajna ulaganja u proizvodnju. I ove godine investicija ne manjka. Oko dva milijuna eura ulaže se u proizvodnju, gdje najveći dio odlazi na preseljenje pogona industrijskih tekućih deterdženata u Nemetin.