Ekonomija
KOME OSTAVITI MUKOTRPNO STVARANU OBITELJSKU TVRTKU

Na Zapadu 30 posto obiteljskih tvrtki preuzimaju nasljednici i ubrzo nakon toga - propadaju
Objavljeno 22. srpnja, 2015.
U Hrvatskoj nema mnogo dobrih primjera prijenosa vlasništva na drugu generaciju

P rijenos poslovanja, odnosno vlasništva i upravljanja jedno je od najvažnijih područja kojemu svaki poduzetnik u svom poslu treba pokloniti maksimalnu pažnju.

Posebno je to važno u obiteljskim tvrtkama kada se poslovanje prenosi s jedne, u Hrvatskoj najčešće s prve, na drugu generaciju. No, to je tema o kojoj se u nas još uvijek malo priča, malo je primjera dobre prakse od kojih se može učiti. Ali i vlasnici privatnih tvrtki često propuštaju toj fazi pokloniti potrebnu pažnju. O čemu je zapravo riječ?

U Hrvatskoj se pojava privatnog poduzetništva, onog masovnog, poklapa s razdobljem osnutka i samostalnosti hrvatske države. To znači da su osnivači tvrtki koji su sredinom devedesetih zagazili u svijet poduzetništva sada u životnoj dobi između 55 i 60 godina, a upravo to je vrijeme u kojemu poduzetnici, osnivači i vlasnici, dakle prva generacija, trebaju početi planirati prijenos upravljanja na drugu generaciju. U nas se podrazumijeva - na svoju djecu ili druge članove obitelji. No, što ako djeca ili obitelj nisu zainteresirani za nastavak tog biznisa ili sebe vide u nekim drugim životnim izazovima? Prijenos poslovanja na obitelj dakle nije jedini oblik prijenosa vlasništva.

Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR), na čijem je čelu dr. sc. Mirela Alpeza, inače docentica na osječkom Ekonomskom fakultetu, prepoznavši važnost te tematike, u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta kroz program Poduzetnički impuls 2014, organizirao je u proteklih nekoliko mjeseci duž Hrvatske niz radionica o temi “Prijenos poslovanja obiteljskih poduzeća”. Posljednja je održana početkom srpnja upravo u Osijeku.

- Željeli smo aktualizirati ovu problematiku kako bi se što više poduzetnika, naročito onih starije generacije, upoznalo s ovim problemom i na vrijeme počelo razmišljati o adekvatnom rješenju za njihovo poduzeće - kaže Alpeza.

Naime, problematika uopće nije bezazlena kao što se u prvi mah čini. Obiteljska poduzeća predstavljaju važan dio svakog gospodarstva, naročito u razvijenim zemljama koje imaju dugu tradiciju poduzetništva i privatnog vlasništva nad poduzećima. Značaj obiteljskih poduzeća prepoznaje se kroz njihov udio u ukupnom broju zaposlenih i udio u ukupnom broju poduzeća. Istraživanje provedeno među osam zapadnoeuropskih zemalja pokazalo je da je udio obiteljskih poduzeća u ovim zemljama veći od 60 posto te da se udio u zaposlenosti koji kreiraju obiteljska poduzeća kreće između 31 posto (Velika Britanija i Nizozemska) i 61 posto (Švedska). No, isto tako istraživanja pokazuju da tek u 30 posto obiteljskih poduzeća vlasništvo i upravljanje preuzima iduća generacija i da mnoga od tih poduzeća ubrzo nakon toga propadaju!

- A problemi s kojima se susreću poduzetnici o pitanju prijenosa vlasništva gotovo su isti u svim dijelovima Hrvatske - kaže Alpeza. Pokazali su to svojim primjerom i sudionici radionice održane u Osijeku.

Jedan umirovljeni osnivač tvrtke još uvijek ne može odlučiti što s tvrtkom, rado bi za nju našao kupca, ali uz jamstvo da će se sačuvati radna mjesta. Druga pak poduzetnica, majka, ne želi svome sinu dati u naslijeđe i sve one muke kroz koje ona prolazi kao poduzetnica. Jedna se obitelj, vlasnici uspješne tvrtke, susreće sa situacijom u kojoj je nasljednik zaposlenik tvrtke. Kažu, sjajan je operativac, ali nema u sebi “menadžerskog duha”. Treći će vlasnik koji je također u mirovini zavapiti “kako njegova kći nikada nije došla na vrijeme na posao u vlastitoj tvrtki.” To je za njega znak kako se nikada nije u cijelosti posvetila poslu. Na radionici je bio i mladić koji priželjkuje da otac na njega prenese poslovanje, kaže, stekli bi tako mogućnost apliciranja na EU fondove. No otac to zasad odbija, smatra kako je nasljednik još premlad...

- Kompleksnost procesa transfera dodatno je pojačana činjenicom da većina vlasnika obiteljskih poduzeća u Hrvatskoj nema osobno iskustvo nasljeđivanja poduzeća od prethodnih generacija - objašnjava Alpeza.

Malo je poduzetnika/vlasnika svjesno činjenice da nasljeđivanje unutar obitelji predstavlja samo jednu od mogućnosti. U razvijenijim zemljama sve je prisutniji trend prenošenja upravljačke funkcije na profesionalne menadžere koji nisu članovi obitelji, druge su mogućnosti prodaja poduzeća ključnim zaposlenicima ili osobama izvan tvrtke, pa i spajanje s drugim tvrtkama, primjerice dobavljačima ili konkurentima. I o tome se razgovaralo na ovim radionicama, a kako bi se potaknulo, pa i olakšalo rješavanja problematike “prijenosa vlasništva”, CEPOR je za ovu prigodu izradio informativni vodič o temi prijenosa poslovanja. A on je, kao i same radionice, na kojima su hrvatski poduzetnici vidjeli da nisu usamljeni u svoj problematici, ocijenjen dragocjenim iskustvom.

Dario KUŠTRO
U obiteljskim poduzećima radi 50 posto zaposlenih

Istovremeno, u Hrvatskoj do danas pojam obiteljskog poduzeća nije ni službeno definiran. To onemogućuje identifikaciju, praćenje razvoja, pa i projekciju utjecaja obiteljskih poduzeća na gospodarstvo Hrvatske. Ipak jedna od procjena je kako 50 posto zaposlenih u Hrvatskoj radi u obiteljskim poduzećima te da je većina malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj obiteljska i da su u vlasništvu prve generacije poduzetnika koja u isto vrijeme upravlja poduzećem.

Možda ste propustili...

PREGOVORI OKO TROŠKOVA

Traže odštetu za blokadu prometa

IZ BRITANIJE SE PRESELILO 440 TVRTKI

Brexit pogodio financijski London

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana