Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ponovno je proveo anketno istraživanje “Pilarov barometar” o relevantnim političkim, gospodarskim i društvenim odnosima i procesima u Republici Hrvatskoj.
Ono pokazuje da prosječni građanin Hrvatske najviše vjeruje Hrvatskoj vojsci, u životu je najzadovoljniji odnosima s drugim ljudima, odobrava cijepljenje djece, po političkoj orijentaciji nije ni ekstremno lijevo, ni ekstremno desno, već u strogom političkom centru, smatra da prosvjed branitelja nije opravdan i da manjine u Hrvatskoj imaju dovoljno prava koja im pripadaju. No, krenimo redom.
Prosvjed branitelja
Kada je riječ o povjerenju u institucije redoslijed je ovakav: vojska, Crkva, predsjednica, policija, EU parlament, pravosuđe, Sabor, Vlada te političke stranke.
Rasprave o braniteljima i njihovoj ulozi u društvu česta su tema u javnosti. Ispitanici u Pilarovu barometru dobili su zadatak ocjenama od 1 do 5 (gdje je pet potpuno točno) ocijeniti sljedeće tvrdnje: registar branitelja trebalo je objaviti (4,32); branitelji su zaslužni za stvaranje neovisne i demokratske Hrvatske (4,30); mnogo je lažnih branitelja (4,28); branitelji su doživjeli mnoge nepravde (3,83); u okviru financijskih mogućnosti država vodi brigu o braniteljima koja odgovara njihovim potrebama (3,50); mnogi prema braniteljima osjećaju nesnošljivost (3,41) te trebalo bi izjednačiti društveni položaj veterana iz 2. svjetskog rata i Domovinskog rata (2,78).
Trideset posto ispitanika smatra da prosvjed branitelja nije opravdan, a da je potpuno opravdan smatra tek 14 posto njih. Petina njih smatra da je taj prosvjed organiziran da bi se ostvarili ciljevi HDZ-a, a četvrtina da to nije razlog za prosvjed.
Antifašizam
Većina građana nema definiran stav o antifašistima u Hrvatskoj. Čak 27 posto izjavljuje da oni nisu demokratski orijentirani i tolerantni prema drukčijim političkim opredjeljenjima, a 10 posto ih misli da pridonose razvoju demokracije. Poražavajuće je da postoji, doduše mali broj, onih koji misle da Srbi (2,8 posto) i Romi (2,9 posto) imaju u Hrvatskoj veća prava nego što zaslužuju.
Kada je o religioznosti riječ, ocjene su od 0 do 10 pri čemu nula označava potpunu nereligioznost što izjavljuje 4,5 posto ispitanih. Do sredine ljestvice, odnosno ocjene pet (uključujući i peticu) smjestilo se 34 posto ispitanih. Da su vrlo religiozni izjavljuje 11,7 posto građana. Zanimljivo je da gotovo trideset posto ispitanih građana meditira, a čak 87 posto njih nikada nije volontiralo da bi pomoglo drugima ili učinilo nešto za opće dobro.
Na ljestvici od 1 do 10 (gdje jedinica predstavlja apsolutno nezadovoljstvo) zadovoljstvo svojim životom većina (85 posto) njih ocjenjuje ocjenom od 5 do 10, s tim da najveću ocjenu daje 8 posto, a najnižu 2,3 posto ispitanih. Vrlo slični rezultati su i u odgovorima na pitanje “Općenito govoreći, koliko se osjećate sretnim/sretnom?”.
Često se govori o davanju u koncesiju ili o prodaji državnih dobara. Čak 88,7 posto ispitanika izvore vode želi zadržati u državnom vlasništvu, 85 posto njih to izjavljuje za šume i jadranske otoke, a 71 posto za poljoprivredno zemljište.
Zdravlje građana
Odgovarajući na pitanja vezana uz zdravlje, građani svoje trenutačno psihičko stanje ocjenjuju u najvećem broju (22,8 posto) odličnim dok je za tjelesno zdravlje najčešća ocjena 8 (izjavilo je to 20,4 posto ispitanih). S druge strane, da je njihovo psihičko stanje vrlo loše smatra tek 10 od 1000 ispitanih. Isto o svom fizičkom zdravlju misli 17 od 1000 ispitanih. Dvadeset i osam posto njih boluje od kroničnih bolesti, a na pitanje koliko su ih u posljednja 4 tjedna fizičke (npr. slabost, bolovi, poteškoće u kretanju ili nešto slično) ili emocionalne poteškoće (poput lošeg raspoloženja, uznemirenosti, tjeskobe, stresa i slično) ograničavale u uobičajenim svakodnevnim aktivnostima tek 38 posto njih odgovara da nisu imali nikakvih problema. U posljednjih mjesec dana trideset posto njih uzimalo je lijekove duže od deset dana, a 16 posto pilo je lijekove kraće od toga. Malo više od 10 posto građana odbilo bi cijepiti svoje dijete, a 19 posto bi odobrilo cijepljenje, ali ne svim cjepivima. Bezuvjetno bi na cijepljenje djeteta pristalo 68,5 posto građana. Gotovo dvije trećine njih u posljednjih je 12 mjeseci posjetilo liječnika opće ili obiteljske medicine, 42 posto je bilo kod specijalista, a 45 posto kod zubara. Zabrinjava da je tek 41 posto žena u posljednjih godinu dana bilo kod ginekologa, a alternativnim metodama liječenja poslužilo se ili je otišlo kod iscjelitelja 4,5 posto ispitanih.
Eduard SOUDIL
POLITIČKA ORIJENTACIJA
U politici se obično spominje “lijevo“ i “desno”. zato je ispitanicima postavljeno pitanje gdje bi sebe smjestili na ljestvici od nula (izrazito lijevo), preko pet (centar, ni lijevo ni desno), do 10 (izrazito desno). Ekstremno lijevo izjašnjava se 2,9 posto građana, a do petice ih se raspodijelilo još 13,3 posto. Dakle, lijevo je ukupno orijentirano 16,2 posto ispitanih. Da su njihova politička uvjerenja u centru izjavilo je 26,7 posto građana. S druge strane, ekstremno desnima izjašnjava se 6,1 posto njih, a desno, ali blaže smjestilo se njih još 27 posto, što pokazuje da se desnima ukupno izjašnjava trećina (33,1 posto) ispitanika. Ne zna ili odgovor nije željelo dati 24 posto njih. Više od dvije trećine njih (70 posto) ne želi reći ili se neće odazvati sljedećim izborima, 21 posto glasat će za istu opciju, a 4,3 posto je odlučilo glasati za nekog drugog.
REFERENDUMI I LUSTRACIJA
Da se sada raspiše referendum o eksploataciji nafte na Jadranu, protiv bi glasalo 52,8 posto ispitanika, a protiv davanja autocesta u koncesiju bilo bi 68 posto ispitanika. Na referendumu o uvođenju preferencijalnog glasanja “za” bi zaokružilo njih 60 posto, a za ustavno rješenje statusa hrvatskih branitelja bilo bi 37 posto ispitanika. Nakon izručenja Perkovića i Mustača Njemačkoj u Hrvatskoj se ponovo raspravlja o tome treba li zabraniti obnašanje odgovornih političkih dužnosti onima koji su to činili za vrijeme komunizma (lustraciji). Većina ispitanika (35 posto) ne zna što bi trebalo učiniti. Da bi lustraciju trebalo provesti u slučaju dužnosnika iz doba komunizma kaže 6,5 posto ispitanih. Da to treba učiniti kada je riječ o pripadnicima tadašnjih tajnih službi izjavljuje 4,6 posto građana. Lustracija onih koji su nakon osamostaljenja djelovali protiv Hrvatske potrebna je po mišljenju 19 posto građana, a da treba lustrirati sve navedene izjavljuje četvrtina ispitanih.
60 %
ispitanika izjavljuje da želi ostati u Hrvatskoj, o tome razmišlja 33 posto njih, a 5 posto je sigurno da će se odseliti u inozemstvo
20 %
ispitanika smatra da Hrvatska treba napustiti Europsku uniju
39 %
građana smatra da RH posebno dobre odnose treba razvijati s Njemačkom, a slijede Austrija i SAD
12 %
građana smatra da trebamo iskoristiti svoje članstvo u EU-u da bismo otežali pristup Srbije Europskoj uniji bez obzira ispuni li ona kriterije za članstvo
DA JE U HRVATSKOJ SITUACIJA DOBRA MISLI 14 % GRAĐANA
Anketno istraživanje kojemu je ciljana populacija punoljetno stanovništvo, dakle svi građani s navršenih 18 godina, a obuhvaćeno ih je tisuću, pokazalo je da opću situaciju u društvu ocjenjuju uglavnom lošom (45,2 %), a potom vrlo lošom (37,4 %). Da je ona uglavnom dobra ili vrlo dobra misli tek 14 posto ispitanika. Da će se ona u sljedećih godinu dana pogoršati misli njih tek nešto manje od 30 posto, da će ostati ista smatra četrdeset posto ispitanih, a ostali očekuju malo poboljšanje (22 posto) i izrazito poboljšanje (1,5 posto). Na pitanje gdje bi za starije ljude bilo najbolje da žive 28 posto građana kaže da je to među osobama iste generacije, naprimjer u umirovljeničkom domu, 27 posto smatra da je za starije najbolje da žive u svome samostalnom kućanstvu, a najveći broj (32 posto) drži da je starijima najbolje s djecom i njihovim obiteljima.
SITUACIJU
U HRVATSKOJ UGLAVNOM LOŠOM OCJENJUJE 45,2 % ISPITANIH