Objavljeno 13. srpnja, 2015.
U svijetu se svake godine baci 1,3 milijarde tona hrane
Kako bi se smanjile količine otpada te pomoglo onima koji žive u siromaštvu, Europski parlament pozvao je zemlje članice Europske unije da što prije donesu zakone koji će omogućiti supermarketima da neprodanu hranu daju u humanitarne svrhe, umjesto da je bace.
“To je prvi korak u borbi protiv bacanja hrane u otpad”, rekla je predlagateljica amandmana, eurozastupnica iz Francuske, Angelique Delahaye. Prvi korak jer trgovački lanci zapravo nisu najveći bacači hrane, to su restorani i privatna domaćinstva.
Takav je zakon već zaživio u Francuskoj, gdje trgovački lanci ne smiju bacati i uništavati neprodanu hranu. Onu koja je jestiva moraju darovati dobrotvornim organizacijama, a preostala hrana prerađivat će se ili u hranu za životinje ili u poljoprivredno gnojivo. “Još uvijek imamo posao uvjeriti one koji to tvrdoglavo odbijaju. Potom u to treba uvjeriti i Europsku komisiju i njezina predsjednika Jean-Claudea Junckera”, rekao je francuski lokalni vijećnik Arash Derambarsh koji je u Francuskoj prvi pokrenuo borbu protiv bacanja hrane te zaključio: “Sanjam dan kada će taj zakon postati obveza za sve članice EU-a. Vidimo da ljudi gladuju tijekom krize u Grčkoj, tu su problemi u Italiji, Španjolskoj i Portugalu. Mi jednostavno ne možemo više ovako.”
U svijetu se svake godine baci 1,3 milijarde tona hrane, a na godišnjoj razini stvara se gospodarski gubitak od 750 milijuna dolara, s negativnim posljedicama za okoliš. U Europi svake godine u smeću završi polovina jestive hrane, oko 89 milijuna tona.
Jedan od razloga nepotrebnog bacanja hrane u domaćinstvima je i pogrešno razumijevanje oznaka “upotrijebiti do...” i “najbolje upotrijebiti do...” . Oznaka “najbolje upotrijebiti do...” oznaka je minimalne trajnosti proizvoda - datum do kojeg hrana zadržava svoja posebna svojstva ako se čuva na pravilan način, ali je i nakon toga datuma jedno vrijeme pogodna za konzumaciju. "Upotrijebiti do...” znači da je riječ o hrani koja je s mikrobiološkog stajališta brzo kvarljiva i stoga je vjerojatno da će nakon kraćega razdoblja predstavljati izravnu opasnost za zdravlje ljudi te ju nakon datuma koji je naveden ne treba konzumirati.
Eduard SOUDIL
400
tisuća tona hrane godišnje se baci u Hrvatskoj prema neslužbenim podacima
U LISTOPADU HRVATSKI PRAVILNIK
“U listopadu bi trebao stupiti na snagu pravilnik kojim će se propisati detaljni uvjeti, kriteriji i načini doniranja hrane i hrane za životinje”, najavila je nedavno zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol. Izrada pravilnika je u tijeku, u rujnu bi nacrt pravilnika trebao ići u javnu raspravu i u listopadu bi mogao stupiti na snagu. Pravilnikom će se propisati i uvjeti koja bi to hrana zadovoljavala uvjete zdravstvene ispravnosti i minimum kvalitete da bi se konzumirala i nakon roka, kao i uvjeti pod kojima će se i komu donirati.