Rektorova nagrada dodjeljuje se za najbolje seminarske radove, stručne radove ili umjetnička djela studenata radi promicanja studentskog stvaralaštva ili kao poticaj u daljnjem studiranju i studentima koji imaju prosječnu ocjenu 4,5 ili višu.

Ovom prigodom predstavljamo vam po jedan seminarski rad nagrađenih studenata sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

U okviru predmeta Sustavi poslovne inteligencije studentice Martina Barišić-Jaman i Ivana Bijelić izradile su seminarski rad „Neuronske mreže za prepoznavanje rukom pisanih brojki“. U radu je kreiran model za prepoznavanje rukom pisanih brojki s pomoću neuronskih mreža. To je problem koji se pojavljuje u različitim područjima poslovanja: prepoznavanje poštanskih brojeva na pošiljkama, popunjavanje različitih obrazaca o potrošnji energenata, nalozi za plaćanje itd. Učinkovit model omogućuje daljnju automatsku obradu upisanih brojeva i može donijeti uštede u poslovanju.

U okviru izbornoga predmeta Analiza naprezanja i nosivosti konstrukcija (1. godina diplomskog sveučilišnog studija, nositelj doc. dr. sc. Davorin Penava) student Filip Anić izradio je seminarski rad „Analiza naprezanja kutnog profila uslijed djelovanja poprečne sile u i van centra posmika“. Istraživanje je bilo usmjereno na kutne profile, ili L-profile, koji se najčešće primjenjuju u gradnji nosača teških i skupocjenih staklenih stijena. Istraživanjem je utvrđen znatan utjecaj uvijanja na povećanje posmičnih naprezanja te su dane usporedbe različitih pristupa koji se primjenjuju za njihovo određivanje, a na temelju čega su izdvojeni najbolji.

U okviru predmeta Računalni sustavi stvarnog vremena student Denis Vida izradio je seminarski rad „Programsko rješenje sustava za pregledavanje i potvrđivanje snimaka meteora“. Razvijeno je programsko rješenje koje omogućuje učinkovitiji postupak obrade i promatranja podataka i snimaka meteora. Programsko rješenje prihvaćeno je od Hrvatske meteorske mreže i dviju meteorskih mreža iz inozemstva, a njime se svakodnevno koristi pedesetak operatera meteorskih kamera diljem svijeta.

Seminarski rad studentice Mije Filipov „Pisma sljubljena u potenciji“ izrađen je u okviru predmeta Slavenska pisma na dvopredmetnom preddiplomskome studiju Hrvatskoga jezika i književnosti. U njemu se uspoređuje drevno slavensko i hrvatsko pismo glagoljica s runama (anglosaksonskim i na temelju njih konstruiranim za potrebe romana) u djelima J. R. R. Tolkiena Gospodar prstenova i Hobit. U ovaj seminar-projekt uključila se cijela studijska skupina studenata na izbornom kolegiju Slavenska pisma te ga tako učinila interaktivnim i intermedijalnim.

U sklopu obveznog predmeta Kazneno pravo na drugoj godini Integriranog sveučilišnog diplomskog i preddiplomskog studija prava (nositelji prof. dr. sc. Igor Bojanić i doc. dr. sc. Igor Vuletić) studenti Mladen Čar i Benjamin Erpačić izradili su seminarski rad „Sustav kazni u hrvatskom kaznenom pravu“. U radu su prikazali kronološki razvoj sustava kazni u Republici Hrvatskoj nakon osamostaljenja te su iscrpno obrazložili promjene koje je u sustav kazni uveo najnoviji hrvatski Kazneni zakon, iz 2013. godine. Kritički su analizirali zakonske promjene te su upozorili i na određene važnije slučajeve iz sudske prakse.

U okviru predmeta Industrijska tehnologija student Zvonimir Katalinić izradio je seminarski rad „Biološka predobrada lignoceluloznog materijala gljivama bijelog truljenja“. Lignocelulozna biomasa posjeduje velik potencijal za proizvodnju bioplina i bioetanola. U okviru seminarskoga rada dan je pregled bioloških metoda obrade lignoceluloznog materijala u svrhu njegove daljnje upotrebe za proizvodnju biogoriva, prikazan njegov kemijski sastav, objašnjeni čimbenici koji utječu na sintezu lignolitičkih enzima gljiva bijelog truljenja u svrhu razgradnje lignoceluloze te mehanizam njihova djelovanja.

Studentice Odjela za biologiju Jelena Hodak i Ana Vuković izradile su seminarski rad „Ljekovita svojstva lavande“ iz predmeta Ljekovito bilje pod mentorstvom doc. dr. sc. Ljiljane Krstin. U radu se opisuje uporaba lavande kroz povijest, morfološke karakteristike i uvjeti za razvoj biljke, rasprostranjenost, raznolikost vrsta, kemijski sastav svježe lavande i njezina eteričnog ulja, upotreba i recepti za primjenu. Lavanda je široko rasprostranjena i često korištena biljka, koja ima i antioksidativna, antimikrobna, antiseptička i protuupalna svojstva.

Studenti Luka Plivelić i Ana-Marija Bodlović izradili su seminarski rad „Oblikovanje programske i sklopovske podrške za edukacijsku CNC glodalicu i primjer izbora polaznog materijala“. U radu su prikazane i primijenjene dvije metode višekriterijskog odlučivanja za izbor optimalne varijante polaznog materijala i tehnološkog postupka za izradu radnog predmeta na CNC glodalici. Kao osnova za izradu upravljačke jedinice korišten je mikrokontroler Arduino s pripadajućim prilagodbama.

Seminarski rad „Infracrvena i Ramanova spektroskopija“ izradili su studenti Odjela za kemiju: Jelena Brdarić, Nikolina Filipović i Tomislav Perković, pod mentorstvom doc. dr. sc. Berislava Markovića u okviru predmeta Suvremene spektroskopske metode u kemiji. U radu je detaljno opisana teorijska podloga infracrvene i Ramanove spektroskopije, kao i njihov povijesni razvoj s posebnim osvrtom na suvremene tehnike, čija su unaprjeđivanja potaknuta razvitkom tehnologije i elektronike. Osim toga, izvedena je komparacija metoda te su opisane njihove mogućnosti i primjena u mnogobrojnim područjima znanosti i tehnologija.

Ivana Bacelj, studentica druge godine diplomskog sveučilišnog studija Matematika, smjer Financijska matematika i statistika, izradila je seminarski rad „Generalizirani inverz“. U seminarskom radu detaljno je obrađen pojam Moore-Penroseovog generaliziranog inverza i njegova primjena kod višestruke regresije. Uz definiciju i dokaze osnovnih svojstava Moore-Penroseovog generaliziranog inverza, pokazano je kako se on može koristiti za generalizaciju nekih rezultata o višestrukoj normalnoj distribuciji kod koje matrica kovarijanci nije regularna.

Seminarski rad studentice Marije Završki „Meandriranje jugoslavenskim književnim bastardom (Ženski tekst između memorije i egzila“) izrađen je pod mentorstvom doc. dr. sc. Ivane Žužul u okviru predmeta Nacija. Kultura. Identitet. Rad je posvećen odnosu rodnog i nacionalnog identiteta u ondašnjem jugoslavenskom (post)feminističkom književnom diskurusu Slavenke Drakulić, Dubravke Ugrešić i Irene Vrkljan. U sva tri slučaja, unatoč različitim poetikama, problematizira se subverzivnost i autonomija njihova pisma u odnosu prema tadašnjem petrificiranom narativu „poželjnog” (maskulinog) kanona jugoslavenske književnosti.