Dok u susjednoj Srbiji vlada zabrinutost zbog moguće zaraze bolestima koje donose ilegalni imigranti, u Hrvatskoj za sada takav strah ne postoji.

Epidemiolozi u Srbiji ovih su dana upozoravali kako izbjeglice koje kroz tu zemlju u velikom broju prolaze na putu prema Mađarskoj donose opasne i zarazne bolesti, a ističu da je najveća prijetnja širenje dečje paralize te tvrde kako se može očekivati i malarija, ptičja gripa te zaraza virusom Zapadnog Nila.

No, u Hrvatskoj nema takvih bojazni, iako su stručnjaci stalno na oprezu. Razlog zbog kojega nema velike navale imigranata u Hrvatsku je činjenica da, za razliku od Mađarske, nismo u schengenskom prostoru. To znači da ilegalci iz Hrvatske u druge zemlje EU-a moraju preko još jedne granice dok iz Mađarske dalje putuju bez posebnih graničnih kontrola.

Kako predviđa Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, zdravstveni nadzor bi se, između ostalih, trebao provoditi nad osobama koje u Republiku Hrvatsku dolaze iz država u kojima postoji bolest malarija, kolera, virusne hemoragijske groznice ili druge bolesti određene međunarodnim ugovorima te nad osobama koje dolaze u Republiku Hrvatsku kao tražitelji azila, azilanti i osobe pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom.

Oni koji su s imigrantima prvi u kontaktu - policajci, kažu da su od raznih zaraza zaštićeni koliko god je to moguće. Ipak, činjenica je da se osobe zatečene u ilegalnom prelasku granice u pravilu ne vode na liječnički pregled osim ako nemaju vidljivih tjelesnih ozljeda ili osoba liječničku pomoć sama zatraži. Uglavnom se takve osobe vode u najbližu zdravstvenu ustanovu.

- Kada je riječ o osobama koje nezakonito uđu u Hrvatsku, postoji mogućnost da se policajci koji su u kontaktu s njima zaraze. Policajcu je teško prepoznati sve zarazne bolesti, a većina njih se i ne može prepoznati po nekakvim simptomima. Poznato je da se zarazne bolesti najčešće prenose preko krvi ili drugim tjelesnim tekućinama zaraženih osoba. Policajci pri pregledu osoba kao i njihovih dokumenata i stvari obvezno koriste zaštitne rukavice, a prema potrebi i zaštitnu masku - doznajemo od Domagoja Džigumovića, glasnogovornika PU vukovarsko-srijemske koja je prva na udaru ilegalnih imigranata u Slavoniji.

Uz zaštitne maske i rukavice, u pripremi su i jednokratna zaštitna odijela u slučaju da postoji potreba za njima.

- Kada su u pitanju zarazne bolesti koje se rijetko pojavljuju kao što je npr. ebola, tada postupanja za policajce dobivamo od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gdje su navedene detaljne upute kako treba postupati - dodaje Džigumović.

Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o zaraznim bolestima u Hrvatskoj za 2013. godinu, zabilježen je vrlo mali broj tzv. improtiranih zaraznih bolesti, odnosno onih slučajeva kada je osoba zaražena izvan RH, a oboljela je u našoj zemlji. Tako je, primjerice, 2012. godine zabilježen samo jedan importirani slučaj trbušnog tifusa i riječ je o osobi koja se izložila i zarazila na putu izvan Hrvatske. Također, kada je riječ o malariji, kako stoji u izvješću HZJZ-a, posljednji autohtoni slučaj u Hrvatskoj zabilježen je 1954., a od tada se bilježe samo tzv. importirani slučajevi, nastali u raznim malaričnim područjima svijeta kamo naši ljudi odlaze zbog posla, turizma ili drugog, ili su pak stranci iz malaričnih zemalja došli ovamo i tu se razboljeli. U 2013. registrirano je ukupno 20 importiranih slučajeva malarije. Iste su godine zabilježene i tri importirane denga groznice.

U posljednje vrijeme velika zabrinutost u cijelom svijetu vlada zbog infekcije virusom MERS. Kako je objavio HZJZ, od travnja 2012., kada su registrirani prvi oboljeli, pa do 15. lipnja ove godine u svijetu je zabilježeno 1335 slučajeva, od kojih 508 sa smrtnim ishodom. Najviše oboljelih je u Saudijskoj Arabiji, njih 1033, od kojih je umrlo 454, te u Južnoj Koreji gdje je zaraženo 149 osoba, a umrlo njih 16. U europskim zemljama bilo je 15 oboljelih, a umrlo je 7 osoba.

“Širenje MERS-CoV infekcije s Bliskog istoka u Južnu Koreju nije neočekivan događaj, ali zabrinjava veličina nastale epidemije u tako kratkom vremenu, kao i pojava tercijarnih slučajeva. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, trenutno nema indicija da je ponašanje virusa u južnokorejskoj epidemiji drugačije od onog u ostalim registriranim epidemijama,” ističe HZJZ.

MERS se ne prenosi lako s čovjeka na čovjeka bez bliskog kontakta kakav se primjerice događa tijekom skrbi za bolesnika bez adekvatne zaštite te za sada nema dokaza o uspostavi održivog prijenosa virusa s osobe na osobu u široj zajednici, odnosno izvan zdravstvenih ustanova. SZO je zaključio da su postojali propusti u pridržavanju mjera sprječavanja infekcija u bolnicama u Saudijskoj Arabiji i to je prouzročilo širenje infekcije u bolnicama. Prema postojećim spoznajama, glavni animalni rezervoar MERS-a su deve, koje bi mogle imati važnu ulogu u izravnom ili neizravnom prijenosu virusa na ljude.

Rizik infekcije MERS-CoV za hrvatske građane procjenjuje se kao vrlo nizak. Također, rizik zarazivanja MERS-CoV naših građana koji putuju na Bliski istok ili u Južnu Koreju procjenjuje se kao vrlo nizak. No, premda vrlo nizak, rizik unosa infekcije MERS-CoV u Hrvatsku postoji, pa zdravstveni djelatnici trebaju biti na oprezu, ističe HZJZ.