EMOVAČKI LUG – Da je malo i obiteljsko pivarstvo u Hrvatskoj pa tako i na području Požeštine sve popularnije, dokazuju 3. susreti malih pivara “Požeška krigla”. Susreti okupljaju i one koji pivo vole piti i one koj ga sami kuhaju.

Požeška Udruga pivara ima 15-ak članova koji se bave proizvodnjom piva, od pedesetak litara naviše, za svoje potrebe i prijatelje, a neki od njih odlučili su se za veću proizvodnju, pa i da im to bude profesionalno zanimanje. Udruga ima u planu jedan zimski i jedan ljetni susret pivara, zbog različitih sezonskih piva, a za ovaj, 3. susret, odabrali su Turističko imanje “Zlatni lug” u Emovačkom Lugu. Na susrete su im došli mali pivari iz cijele kontinentalne Hrvatske i BiH.

- Ovo je ujedno mali sajam pivara iz Hrvatske i cijele regije, sajam kraft nezavisnih pivovara, koji se tako predstavljaju domaćoj publici. Većim dijelom tu su i pivari hobisti, koji pivo proizvode samo za sebe i svoje prijatelje. Izlaže oko 70 aktivnih kuhara piva. Svi su oni krenuli prvo kao ljubitelji piva, kroz eksperiment probali su proizvoditi pivo, neki su željeli imati svoje pivo, a poneki su nakon toga ušli iz hobija u pravi posao. Proizvodnja piva je dosta zanimljiva, traži stalno učenje jer ima vrlo mnogo vrsta piva – kaže predsjednik požeške Udruge pivara Tin Lehner.

Dodaje da su svi tražili literaturu, iskustva drugih i krenuli s priručnom opremom. Zbog financijskih sredstava uglavnom svi rade s priručnom i improviziranom opremom, jer je profesionalna oprema skupa, pa samo poneki od njih nabavljaju prave male pivovare. Prije je bilo problema i oko nabave sirovina, no sada već ima i dobavljača na više adresa u Hrvatskoj. Lehner pravi do 60 litara pojedine vrste piva i još ne razmišlja o tome da krene u ozbiljnu proizvodnju. Nema nikakvog limita za male proizvođače, no proizvedeno pivo ne smiju nigdje prodavati, a za male količine ne isplati se raditi cijela procedura registracije.

Prije nekoliko mjeseci član požeške udruge Sandi Mance nakon punih šest mjeseci svladavanja hrvatske birokracije uspio je registrirati svoju pivovaru. Za cijeli proces kaže da je “blaga katastrofa”.

– Prije 15-ak dana krenuli smo s proizvodnjom i za sada proizvodimo jednu vrstu pod nazivom Slawoner pivo. Tražili smo naziv koji će biti karakterističan za naše podneblje, i našli smo ga u čuvenoj rečenici baruna Trenka “Ich bin Slawoner”. Trenutačno proizvodimo ciklus od 3000 litara mjesečno, a mislili smo da će nam tržište biti najveća komplikacija. No, pokazalo se da je tržište najmanja boljka, iako se velik broj ugostitelja veže ugovorima uz pojedine velike pivovare. Postoji dio ugostitelja kojima je važna dobra ponuda za svoje goste i oni proširuju svoju ponudu. Krenuli smo s takvim ugostiteljima kao ciljanim kupcima, i sada prodajemo pivo u šest lokala na Požeštini. Već sada zbog dobre prodaje vidimo da bez širenja proizvodnje nećemo moći širiti ni tržište – kaže Mance.

Ističe da sada rade dvojica na svim poslovima, pa i dostavi piva, a da će sigurno uskoro morati zaposliti još nekoga. Pivo ugostiteljima prodaju po 5,5 kuna po boci. Njihovo pivo direktno iz punionice ide na stol ugostiteljskih objekata bez posrednika i bez raznih marži, pa u tome traže i svoj uspjeh. Sada, usred ljeta, rade lagano, pitko pivo, a za zimu pripremaju i teža, crna piva.

– Kad smo izišli na tržište vidjeli smo da ne samo veliki ljubitelji piva, nego i obični ljudi rado posežu za našim pivom. Nadam se da će netko uskoro početi uzgajati i hmelj. Pivarski slad imamo u velikoj tvornici u Novoj Gradiški, koja je jedina na ovim prostorima – dodaje Mance, spominjući i belgijsku tvornicu slada u Novoj Gradiški, građenu u Slavoniji zbog velikih količina ječma za sirovinu.

Temelj pivarstva su žitarice, a Slavonija je bogodana za žitnicu, a tu bi trebalo biti i više pivovara, ne samo tri, nego 33, kaže Mance, i misli da će do toga uskoro doći i da će svako mjesto imati svoju malu pivovaru i karakteristična piva.

Jedan od gostiju na susretima pivara bio je i Renato Hadrović iz Križevačke pivovare u Križevcima, koji također spominje dugu i veliku bitku s birokracijom dok su otvorili pivovaru.

– Počeli smo rad početkom 2014. godine u sklopu obiteljskog posla u kojemu imamo ugostiteljstvo i turizam. Počelo je sve iz ljubavi prema pivu, a postoje tisuće vrsta i načina da se skuha dobro pivo. Naša pivovara danas može proizvesti do 1000 litara dnevno, ovisi o tome koliko vrsta piva radimo trenutačno. Što više vrsta, manji kapacitet zbog odležavanja piva. Devedeset posto proizvodnje prodajemo u svojim lokalima u Križevcima i na moru. Sada smo krenuli i na varaždinsko tržište i malo-pomalo razvijamo se, a uvijek istom kvalitetom tržište zadržavamo. Nastojimo nabavljati najkvalitetnije sastojke, ja ih zovem namirnicama za pivo. Za svijetlo pivo ide ječmeni slad, voda, hmelj i kvasac, a za tamno dodajemo četiri vrste slada, tako da dobijemo okus kave i čokolade. Ljudi to prepoznaju i naša su piva vrlo pitka. Mislimo da imamo dobar proizvod i ide sve bolje, zadovoljni smo - kaže Renato Hadrović. (AGM Kruna)