Regija
ZBOG MALE PROTEINSKE VRIJEDNOSTI PŠENICE

Većina baranjske pšenice stočna?
Ratari imaju dobre prinose, ali
ostaju bez očekivane zarade
Objavljeno 7. srpnja, 2015.
U vrijeme sjetve nije se znalo hoće li se kodeks otkupa primjenjivati, kaže Saša Pavković

BELI MANASTIR - “Imamo bogovsku pšenicu, a proizlazi da je ona ispod svih normi i pripada u stočnu. Što je najgore, još uvijek ne znamo cijenu”, žali se u jeku ovogodišnje žetve pšenice Petar Pranjić, predsjednik udruge baranjskih seljaka Baranjska brazda, podsjećajući kako se od ove godine, prvi put, pšenica klasira po postotku proteina u njoj, što bi, tvrdi, još uvijek trebalo biti neobavezno, ali se tzv. kodeks otkupa ipak primjenjuje. Naime, pšenice s proteinima ispod 10,5 posto, bez obzira na hektolitarsku težinu, pripadaju u takozvanu stočnu pšenicu (za stočnu hranu), čija će cijena sigurno biti znatno manja od one za mlinarsku pšenicu najniže klase. Još prošle godine, kada je osnovni parametar bila hektolitarska težina, te su pšenice bile gotovo ekstrakvalitetne.

- Znam nekoliko poljoprivrednika koji su obustavili žetvu. Kako i ne bi kada ne znaju koliko će novca dobiti za svoju pšenicu. Kada bi bar to znali, odlučili bi hoće li ju upotrijebiti za tov ili nešto treće - kaže Pranjić.

I s takvom “proteinskom klasifikacijom”, nastavlja, može se složiti, ali uz uvjet da se cijena zna ranije, kako bi svaki seljak unaprijed mogao odlučiti što će proizvoditi, točnije, koliko će uložiti u proizvodnju.

- Prema mom mišljenju, krivi su otkupljivači. Ako znaju uzimati pšenicu, neka nam kažu cijenu. Ona će opet samo biti objavljena, što nije u redu. Ne možemo predati pšenicu i čekati “milost”, nakon čega smo obično kao pokisli miševi. To je krajnje nepošteno i nerealno. Ljudi su na kraju živaca - upozorava Pranjić, naglašavajući kako je većina baranjske pšenice, prema novom načinu klasiranja, zapravo - stočna.

Žali se i Saša Pavković, ratar iz Luča. Odlazeći korak dalje, tvrdi kako se u vrijeme sjetve nije znalo hoće li se kodeks otkupa primjenjivati ili ne. Možda su to znale kuće koje su im prodavale sjeme, ali su seljaci, bar oni s kojima kontaktira, ostali neobaviješteni.

- Moja je pšenica hektolitarske težine između 84 i 85, što bi prošle godine puno značilo. Kako će biti ove godine, tek ću vidjeti, ali se unaprijed pribojavam - završava Pavković.

Što se cijene tiče, neslužbene su informacije da će dio otkupljivača za stočnu pšenicu plaćati 1,05 kuna po kilogramu, a za onu III. klase izdvajat će pet lipa više. Kako je rečeno na tradicionalnom sastanku o temi žetve u organizaciji Županijske komore Osijek, prema kodeksu otkupa, koji je usuglašen sa seljačkim udrugama, mlinovima i Ministarstvom poljoprivrede, pšenica s manje od 10,5 posto proteina je stočna, do 12,5 posto proteina je III. klase, do 14 posto je II. klase, a s više od 14 posto I. klase.

Ivica GETTO
“TREBALI SU NAS UPOZORITI NA SORTE”

Podsjetimo, na području Osječko-baranjske županije jesenas je pšenicom zasijano 48.000 hektara. Žetva je obavljena na gotovo 50 posto površina, prosječni prinosi kreću se od 5 do 6 tona po hektaru, hektolitarska težina od 79 do 80. Struka upozorava kako zabrinjava nizak postotak proteina. S tim se slaže i Sabo Šandor, poljoprivrednik iz Karanca, koji bilježi odlične prinose i hektolitarsku težinu, ali - malo proteina, najviše 12-ak posto, ovisno o sorti pšenice. “Jesenas se o uvođenju otkupnog kodeksa samo potiho pričalo. Netko je, sjemenarci ili netko drugi, još uoči sjetve trebao reći koje su kakve sorte i upozoriti nas na kategorizaciju”, kaže. Zoltan Rajki iz Kotline također je nezadovoljan otkupnim kodeksom. “Istina je da se pričalo o kodeksu, ali tek od 2016. godine. Zadovoljan sam izuzetno dobrim prinosom većim od osam tona, ali proteinima ne, osim na jednoj sorti”, tvrdi. Većina seljaka slaže se u konstataciji kako su otkupljivači okrenuli ploču tek nakon što se vidjelo da će pšenica dobro roditi.

DUBOŠEVAČKA “ANABELA” SE PRILAGODILA KODEKSU

Ima i onih koji će dobro proći. Tvrtka “Anabela” iz Duboševice, primjerice. “Informirao sam se i proizvodnju usmjerio prema otkupnom kodeksu”, kaže vlasnik tvrtke Ivo Matijačić naglašavajući kako se prilagodio i načinom gnojidbe, tretiranja te ostalih zahvata. U EU-u, objašnjava, već nekoliko godina traje takav način otkupa pa je bilo logično da će se on kad-tad početi primjenjivati u RH. Zbog nedostatka proteina, dodaje, prošle su godine ostale goleme količine neotkupljene pšenice, što je bio sasvim dovoljan razlog za nabavu druge vrste sjemena.

OTKUPLJIVAČI

su okrenuli ploču kad su vidjeli da će pšenica roditi, tvrde seljaci

Najčitanije iz rubrike