Iako najava temperatura viših od 30 stupnjeva Celzijevih usred srpnja u kontinentalnoj klimi nije nikakva vijest, ne treba zanemariti brojne činjenice koje upućuju na to da vrućine mogu imati znatan utjecaj na gospodarstvo zemlje, ali i na ponašanje građana kada su u ulozi radnika, ali i potrošača.

Primjerice, val vrućina koji je prošloga tjedna zahvatio Francusku promijenio je navike potrošača, zbog čega pojedini sektori bilježe bolji promet, a drugi smanjenje prodaje. Također, u izvješću francuskog senata stoji kako su velike vrućine 2003. godine utjecale na smanjenje iznosa prikupljenog od PDV-a, i to od od 15 do 30 milijardi eura, što je od 0,1 do 0,2 posto BDP-a te zemlje. Visoke temperature koje su prošloga tjedna pogodile Njemačku izazvale su i oštećenja na autocestama. Na autocesti kod Hamburga vrućina je izazvala pucanje zaustavnog traka, a na dionici autoceste kod Heidelberga deformiran je kolnik.

Znanstvenici su utvrdili kako su radnici u vrijeme vrućina manje produktivni i zbog zdravstvenih problema češće izostaju s posla. Primjerice, nakon ankete provedene među 1726 Australaca u dobi od 18 i 65 godina, međunarodni istraživači izračunali su kako su godišnji troškovi nastali izostankom s posla i manjom produktivnošću bili 655 dolara po osobi. To je godišnji ekonomski teret od oko 6,2 milijardi dolara za gospodarstvo Australije. Istraživanje je provedeno u naročito toplom razdoblju u povijesti Australije, jer je 2013. bila najtoplija godina zabilježena na tom kontinentu do sada, a 2014. treća najtoplija.

I neka druga istraživanja pokazuju kako se za velikih vrućina produktivnost u klimatiziranim prostorima spušta za 40 posto zbog “prepucavanja” zaposlenika oko temperature hlađenja. Vrućine znatno osjećaju i gospodarski sektori čiji radnici rade na otvorenom, kao i oni koji nisu osigurali primjerene uvjete rada u uredima bez klimatizacijskih uređaja i dobrog prozračivanja.

U pojedinim zemljama postoji praksa da se, kada temperatura poraste iznad 35 Celzijevih stupnjeva, što će se, prema najavama meteorologa, za nekoliko dana dogoditi i u Slavoniji, radno vrijeme skrati ili pomakne prema jutarnjim satima, kada je vrućina podnošljivija. Međutim, navikli smo na gradilištima i cestama u Hrvatskoj i u vrijeme najvećih vrućina vidjeti brojne radnike.

Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu prije nekoliko godina je objavio smjernice za rad u vrijeme visokih temperatura zraka, no nije poznato koliko se poslodavaca pridržava tih smjernica. U smjernicama stoji, recimo, kako bi bilo dobro da cestari i građevinari, ako temperatura prijeđe 30 stupnjeva Celzijevih, rad organiziraju od pet do 11 sati ujutro, i od 18 do 23 sata uvečer, ali i da se pobrinu da na druge načine olakšaju rad svojim djelatnicima - potičući ih da piju dovoljne količine tekućine, osiguravanjem stanki u radu, nabavom primjerenije odjeće...

Kako se navodi u smjernicama, ako je, primjerice, temperatura na radnom mjestu 32 stupnja Celzijeva, a vlaga zraka 60 posto, u radnika koji nastavi rad bez zaštite moguća je pojava grčeva, iscrpljenosti i sunčanice. U najtežim uvjetima, kažu smjernice, radnici bi morali u jednom satu raditi 15 minuta, a odmarati se 45 minuta.

Građevinarstvo je, naravno, prvo na udaru. Radnici na skelama u visokogradnji ili pak u cestogrdanji izravno su na suncu. Željko Ištuk, županijski povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske, podsjeća kako je zakonska odredba, pa i stavka u kolektivnom ugovoru, da se rad u otežanim uvjetima, to jest rad pri visokim odnosno niskim temperaturama, honorira s deset posto dodatka na plaću.

- Nismo imali primjedbi od članstva da se to ne realizira. No, jasno je kako se od voditelja gradilišta očekuje da u situaciji iznimno visokih temepratura češće organizira pauze i osigura dovoljne količine tekućine. Nažalost, rokovi završetka radova znaju biti najveći neprijatelj tih odredbi - kaže Ištuk.

I u poljoprivredi se radi pod žarkim suncem. U jeku je žetva, a ona se odvija pod vedrim nebom i na temperaturi višoj od 35 stupnjeva. Dobar dio flote kamiona Ricarda, najvećeg domaćeg cestovnog prijevoznika, angažiran je u žetvi.

- Nažalost, posao je takav i mora se obaviti u zadanom roku, nema odgađanja. Briga o našim vozačima je stalna i humana, obilazimo ih i opskrbljujemo tekućinom - rekao je Dario Majić iz Ricarda.

Razna istraživanja pokazala su i da u vrijeme velikih vrućina raste broj bolovanja, osobito zbog problema s lokomotornim i krvožilnim sustavom. Također, zbog dekoncentriranosti i umora pri visokim temperaturama povećan je broj ozljeda na radnom mjestu za 20 - 25 posto.