Objavljeno 5. srpnja, 2015.
Postoji mogućnost da će se Pravilnik mijenjati nakon javne rasprave
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) otvorilo je e-savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera.
- U travnja 2015. godine počeli smo izradu Nacrta prijedloga Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. O tome smo otvorili e-savjetovanje, koje će trajati od 24. lipnja do 27. srpnja - kažu u MZOS-u.
U javnu raspravu uključio se velik broj prosvjetnih djelatnika, koji su dali zanimljive komentare. Većina njih pozdravlja donošenje Pravilnika jer smatra da je potreban. Uz dobre, uočene su i neke loše strane, o čemu Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod kaže: “Loše je vrijeme javne rasprave jer je većina prosvjetara na godišnjem odmoru ili se na njega sprema. Osim toga, postupak izricanja kazni dodatno je složeniji, odnosno, što je mjera teža, to je postupak složeniji. Previše se robuje administriranju, pa se uz stručne suradnike i druge službe sada u cijeli postupak uključuju uredi državne uprave, što će dodatno zakomplicirati postupak i neće smanjiti neželjeno ponašanje, već se zadržati postojeće stanje”, kaže Stipić. Dodaje da postoje prekršaji koje treba ozbiljnije kažnjavati, poput nošenja oružja u školi.
Većina sudionika e-savjetovanja ističe da se pedagoške mjere izriču manjem broju učenika. Teže, teške i osobito teške povrede ponašanja u najvećoj većini slučajeva počinit će učenici s dijagnosticiranim ili još nedijagnosticiranim poremećajem ponašanja. U tom slučaju stručna služba škole trebala bi obvezno zatražiti specijalističko testiranje učenika da se točno utvrdi o kakvom je poremećaju riječ, učenik bi trebao pohađati terapiju koja bi mu pomogla u promjeni ponašanja, a represivne mjere to svakako nisu, niti će kazna promijeniti ponašanje učenika, ističu u javnoj raspravi.
S tim s slaže Snježana Barabaš Seršić, ravnateljica osječke Treće gimnazije, koja kaže da bi prije svega trebalo pojačati stručne službe škola. “Svaka škola trebala bi imati psihologa koji bi upoznao svu djecu i brzo reagirao na promjene. Mi nastavnici nismo educirani za to, nitko nas na fakultetu nije učio kako pristupiti djetetu koje ima teže probleme i tu nam je potrebna pomoć stručne službe i dodatna edukacija”, kaže ravnateljica Seršić.
Naime, danas se nastavnici u školama susreću s različitim poremećajima i bolestima učenika, od pojačane impulsivnosti, introvertiranosti do shizofrenije, ADHD-a, depresije, autizma, koje ne mogu točno dijagnosticirati, niti se nositi s njima bez stručnih uputa, ali i pomoći liječnika.
Vesna LATINOVIĆ
Snježana Barabaš Seršić
ravnateljica osječke Treće gimnazije
Kazne nisu poticajne, one su nužno zlo i nekada su neizbježne. Međutim, premalo radimo na pozitivnom poticanju učenika i motivaciji
četiri razine sankcija
l Lakše povrede ponašanja: izazivanje nereda, stvaranje buke, pričanje nakon usmene opomene učitelja, dovikivanje ili šetanje tijekom nastave, bacanje smeća izvan koševa za otpatke, šaranje, urezivanje u namještaj, naguravanje, gađanje stvarima, klađenje ili kockanje u školi.
l Teže su povrede ponašanja omalovažavanje i vrijeđanje širenjem neistina i glasina o drugom učeniku ili radniku škole; unošenje ili konzumiranje droge, cigareta, alkohola u prostor škole, udaranje, sudjelovanje u tučnjavi.
l Teškim povredama ponašanja smatra se: prenošenje netočnih informacija koje su povod nasilnog ponašanja, skandiranje prije ili tijekom nasilnog ponašanja, snimanje događaja koji uključuje nasilno ponašanje, krivotvorenje ispričnica ili ispravljenih pisanih radova, poticanje grupnog govora mržnje; krađa, iznuđivanje novca od drugog učenika, unošenje oružja i opasnih predmeta u školu.
l Osobito teške povrede su, primjerice, krivotvorenje pisane i elektroničke službene dokumentacije škole, teška krađa, ugrožavanje sigurnosti učenika ili radnika škole, nasilno ponašanje, namjerno i ponavljano...