Objavljeno 4. srpnja, 2015.
Hrvatski ekonomisti i političari ne strahuju od bankrota, ali pozivaju na oprez i reforme
Vezani članci
USPOREDBA: HRVATSKA VS. GRČKA
Posljedice grčke krize na cijelu Europsku uniju nitko se još ne usudi predvidjeti, no mnogi se slažu kako su za njezinu eskalaciju krivi potezi grčke vlade na čelu s Aleksisom Ciprasom.
Hrvatski političari sa zanimanjem prate događaje u Ateni i Bruxellesu, komentirajući i kako bi cijela situacija mogla utjecati na našu zemlju.
Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić smatra kako je za sadašnju krizu najodgovornija grčka vlada, koja je populističkim potezima zemlju dovela u još težu situaciju.
- Ni politika spašavanja grčkih banaka, na čemu je inzistirala Europska komisija i zemlje članice, nije dala dobre rezultate. Grčka treba provesti strukturne reforme i primijeniti europske standarde. U sadašnjoj krizi euro nije problem, nego rješenje - smatra Jakovčić. Ističe kako je krajnje vrijeme da se “ovaj cirkus oko Grčke zaustavi”.
- Potpuno je jasno da sve ovo vodi u propast Grčke, u gospodarsku propast grčkog naroda i u veliku destabilizaciju EU - kaže Jakovčić, koji smatra kako je Ciprasova vlada nesposobna riješiti probleme s kojima se Grčka već godinama suočava.
- S druge strane, EK i zemlje članice vodile su politiku spašavanja grčkih banaka, a takva politika, na kraju, ne može dati pozitivan rezultat. Tu prije svega mislim na poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanja. Europska komisija mora ustrajati u zahtjevima za dubokim strukturnim reformama - ističe Jakovčić.
Ljubo Jurčić, predsjednik stranke Novi val, smatra kako grčka kriza neće pogoditi Hrvatsku.
- No Hrvatska mora uložiti velike napore kako bi otklonila svaku mogućnost da se ikada nađe u takvoj dužničkoj katastrofi. Za Hrvatsku slom sposobnosti Grčke da vraća svoje dugove treba biti povod da na vrijeme preispita svoju politiku ovisnosti o zaduživanju i očekivanja od Europske unije - ističe Jurčić.
On podsjeća da je Grčka, kao i neke druge zemlje, dokazala kako samo članstvo u Europskoj uniji ne jamči razvoj i zaštitu od krize.
- EU povećava mogućnosti razvoja, ali o svakoj zemlji ovisi hoće li ih iskoristiti. Grčka i nekoliko drugih članica to nisu iskoristile. Nisu odradile svoj posao. Nisu (re)organizirale državu, nisu donijele nacionalne strategije i politike, nisu obrazovale ljude, nisu izgradile fizičku, a prije svega institucionalnu infrastrukturu za razvoj vlastite zemlje, općenito i u okviru EU. Nažalost, ni Hrvatska nije to napravila. Potpuno je pogrešan stav i politika da članstvo u EU samo po sebi sve to rješava. Svaka država članica mora imati svoju strategiju i politiku u okvirima EU kako bi se mogla razvijati - kaže Jurčić.
Dijana PAVLOVIĆ/Igor BOŠNJAK
BILJANA BORZAN
zastupnica u Europskom parlamentu
Ni izbliza nismo slični
SDP-ova zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan kaže kako svaka zemlja ima svoje specifičnosti i u tom smislu Grčka i Hrvatska nisu ni blizu. “Stanje je u Grčkoj vrlo ozbiljno i iz perspektive Europskog parlamenta mogu reći da se tamo dosta o tome razgovara, kako na službenim sastancima tako i kuloarski. Zabrinutost europarlamentaraca oko toga kako će se sve završiti dosta je velika. Kada je riječ o Hrvatskoj, mi nismo u eurozoni, niti imamo tako loše brojke kakve ima Grčka. Ni izbliza. Mislim da u cjelini ipak prevladava stav da će razum pobijediti i sve se to skupa smiriti te da će grčka vlada i narod pokazati odgovornost”, zaključuje Borzan.
KREŠIMIR BUBALO
saborski zastupnik HDSSB-a
Žurno krenuti u reforme
HDSSB-ov saborski zastupnik Krešimir Bubalo podsjeća na izjavu guvernera Borisa Vujčića kako Grčka nije dužna nama, nego smo mi dužni Grčkoj. “Da to nije smiješno, bilo bi žalosno, a govori o stanju državnih financija kod nas i o finacijskoj stabilnosti, jer uvijek se posprdno govorilo još kada smo bili djeca: Dužan si kao Grčka. Hrvatskoj je u ovom trenutku, tj. u prošlih nekoliko godina, dug znatno porastao, a kao saborski zastupnik prije nekoliko sam mjeseci postavio pitanje i zatražio da mi se dostave svi krediti i kreditne obveze s valutom, iznosom i rokom dospijeća, ali to mi već nekoliko mjeseci nisu popisali i odgovorili. To je jedno od nekoliko neodgovorenih pitanja zastupnika. To govori i o stanju financija i o onome što će se kod nas događati, jer reforme su izostale. Prema tome, Hrvatska mora žurno krenuti u reforme, regionalizaciju, decentralizaciju i borbu za europska sredstva, kako bismo stabilizirali Hrvatsku,” kaže Bubalo, ističući da se situacija u Grčkoj ne može preliti kod nas u znatnijoj mjeri.