Objavljeno 4. srpnja, 2015.
Rezultati istraživanja kvalitete naizgled jednakih prehrambenih proizvoda u različitim državama članicama Europske unije, koje je u veljači provedeno u Češkoj i Njemačkoj, govore u prilog već otprije iznesenoj tezi kako kvaliteta bar dijela načelno istih proizvoda nije jednaka na tržištu zapadne Europe u odnosu na tržišta istočne, južne i srednje Europe.
Kako su na konferenciji za novinare, održanoj u Puli, naglasile Olga Sehnalova i Biljana Borzan, češka i hrvatska europarlamentarka iz redova socijaldemokrata, ovim istraživanjem obuhvaćena su 24 prehrambena proizvoda, koja se prodaju pod jednakom markom i nazivom u po tri trgovačka lanca u Njemačkoj i Češkoj.
- Krajem veljače uzeli smo primjerke tih proizvoda iz trgovačkih lanaca EDEKA, REWE i Kaufland u njemačkom gradu Dresdenu te također iz tri trgovačka lanca, TESCO, Kaufland i Albert u Pragu. U laboratorijima Kemijsko-tehnološkog sveučilišta u Pragu analizirao ih je niz neovisnih stručnjaka. Od 24 izabrana proizvoda, za jedan se ispostavilo da ne može biti uzet u obzir jer se pod jednakim imenom nije krio jednaki proizvod. Zato smo na kraju analizirali njih 23, a uočene su mnoge razlike po nekoliko kvantitativnih i kvalitativnih parametara - iznijela je Sehnalova.
Konkretno, više od trećine jednakih proizvoda klasificirano je kao – različiti. Njihovim proizvođačima potom su uputili upit zašto je tako, ali od polovine uopće nisu dobili odgovor, dok su se ostali uglavnom izvlačili objašnjenjima o različitim ukusima građana na različitim tržištima.
- To nema logike zbog još jednog razloga: svi evaluatori bili su iz Češke, a oni su u osjetilnim procjenama većinom preferirali proizvode prodavane u Njemačkoj, ne u Češkoj - dodala je Sehnalova. Naime, u osjetilnim procjenama otkrivene su razlike u čak 14 od ukupno 23 analizirana proizvoda, a u gotovo svih proizvoda uočene su razlike u cijenama.
- To se ne bi smjelo događati u zemljama koje pripadaju Europskoj uniji. Osobito ne situacija da su jednaki proizvodi skuplji na području srednje i istočne Europe u odnosu na zapadnu - napomenula je Borzan. Konkretno, svi parametri – jednak izgled, kvaliteta, osjetilna procjena, deklaracija, kemijski sastav i cijena – poklapali su se samo u slučaju Kinder proizvoda.
- Proizvodi su se, primjerice, međusobno razlikovali po udjelu masnoće u maslacu, kofeina u kavi, vrstama sladila u sokovima... No, apsolutni je 'pobjednik' jedna navodno jednaka konzerva mesnog doručka, koja je u Češkoj sadržavala meso peradi, a u Njemačkoj svinjetinu. Budući da je slične rezultate već pokazalo jedno istraživanje iz 2011. u Slovačkoj, nama je cilj da ove enalize posluže kako bi Europska komisija donijela pravednu i pravilnu legislativu koja bi uredila ova pitanja - naglasila je Sehnalova.T.Levak
SLIČNO ISTRAŽIVANJE NAGODINU U HRVATSKOJ
Biljana Borzan naglasila je kako slično istraživanje, koje će osim prehrambenih obuhvatiti i higijenske proizvode, iduće godine planiraju provesti i u Hrvatskoj. “Već nam je dosta 'objašnjenja' koja tvrde kako se pojedini proizvodi prilagođavaju određenom tržištu i da su zato različiti. Znači li 'prilagođavanje tržištu' i činjenicu da negdje isti šampon slabije pere ili sapun drukčije miriše? Ne želimo doći u situaciju da moramo proizvođačima reći: 'Hvala što nas iz istočne Europe ne trujete', odnosno ne želimo više biti građani drugog reda”, rekla je Borzan novinarima.
“POTROŠAČ”: JOŠ 2004. UPOZORILI SMO NA OVAJ PROBLEM
Igor Vujović iz Udruge za zaštitu potrošača Hrvatske “Potrošač” istaknuo je kako mu je drago da su se i na europarlamentarnoj razini ozbiljno počeli baviti ovim problemom na koji su oni upozoravali još 2004. godine. “Tada smo reagirali na nejednaku kvalitetu Ariel proizvoda, a slučaj je čak završio i na sudu. Dodatni je problem što su hrvatski građani, zbog loše materijalne situacije u kojoj se većina nalazi, dovedeni do toga da moraju kupovati jeftinije proizvode, ali ne moraju zato dobivati nekvalitetnije od drugih, osobito još ako su oni skuplji”, rekao je.