Na slavonsko-baranjskim poljima u punom je jeku žetva pšenice, a trebala bi biti završena za oko tjedan dana.

Kako se čulo na tradicionalnom sastanku o temi žetve u organizaciji Županijske komore Osijek, a na kojem se do sada okupio najmanji broj zainteresiranih, prosječni prinosi i hektolitarska težina pšenice relativno su dobri.

No, ono što posebno zabrinjava su vrlo niski postotci proteina u pšenici, odnosno njezina kvaliteta, to više jer se ove godine prvi put primjenjuje kodeks otkupa prema kojem će pšenica biti podijeljena u klase i prema tomu plaćana.

Prema riječima Ernesta Nada, voditelja Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek, na području Osječko-baranjske županije jesenas je pšenicom zasijano 48.000 hektara.

- Poljoprivredna poduzeća već su obavila žetvu pšenice na oko 30 posto površina, prosječni prinosi kreću se od 5 do 6 tona po hektaru, hektolitarska težina od 79 do 80. Ono što zabrinjava jest nizak postotak proteina - od samo 9 do 11 posto - te kvaliteta pšenice. Zbog toga je veliki dio pšenice izvan II. klase ili je za stočnu hranu. Smatram da nismo spremni za ovakav oblik otkupa i plaćanja pšenice i da će struka i organizatori proizvodnje morati dogovoriti strategiju otkupa koja bi zadovoljila sve strane - kazao je Nad.

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, potvrdio je da su, prema dojavama s terena, prosječni prinosi relativno zadovoljavajući.

- Zabrinjava nas to što pšenica koja je do jučer bila ekstrakvalitete, danas, prema kodeksu otkupa koji se počeo primjenjivati, nije ni I. ni II. klase, pa ni za stočnu hranu. Nevjerojatno je da jedna te ista tvrtka koja otkupljuje pšenicu na dva otkupna mjesta ima različita mjerenja. Stoga ćemo tražiti da o kvaliteti odlučuje referentni laboratorij - kaže Brlošić.

Vezano uz otkupnu cijenu Brlošić je naveo kako se među otkupljivačima neslužbeno priča o otkupnoj cijeni od 1,10 kn/kg, a da bi seljaci bili zadovoljni s 1,30 kn/kg s obzirom na troškove proizvodnje.

Savjetnik Ministarstva poljoprivrede Marko Dražetić izjavio je kako su prema njihovim informacijama s terena prinosi vrlo šaroliki, kao i postotak proteina.

- Ima primjera da se na istoj tabli postotak proteina kreće od 8 do 12 posto. U Hrvatskoj je jesenas zasijano 135.000 ha pšenicom, što je 15 posto manje nego godinu prije te se očekuje ukupni urod od 800.000 tona - rekao je Dražetić.

Antun Laslo, predsjednik udruge Život, rekao je kako je na ovom sastanku trebao biti ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

- Ova sala nikada nije bila ovako prazna, ovo je dokaz da je politika uništila hrvatsku poljoprivredu. Kodeks otkupa je nedorečen, jedno piše u njemu, a drugo se primjenjuje na mjestima otkupa pšenice. Prema kodeksu, postoji II. klasa, a na otkupnim mjestima ona se vodi pod stočnu pšenicu. Mi i ne znamo što je I. klasa pšenice, po nama bi to trebala biti tvrda durum pšenica. Isto tako, pitam se kako je moguće da kod mene pola njive ima hektolitar 81,80 i 13,20 posto proteina, a drugi dio njive 81,70 hektolitar i 11 posto proteina. Isto tako, jedan sam uzorak pšenice nosio od jednog otkupnog mjesta do drugog i svi su parametri bili različiti. Pitam se što radi tržišna inspekcija, ali i naši sjemenari jer su seljaci lani sijali sjeme koje im je bilo ponuđeno na tržištu - kazao je Laslo.

Prof. dr. sc. Milutin Bede, vlasnik tvrtke Agrigenetics i profesor koji je predavao genetiku i oplemenjivanje bilja na Poljoprivrednom fakultetu Osijek, istaknuo je kako već godinama upozorava da se Hrvatska mora opredijeliti hoće li proizvoditi pšenicu za stoku ili ljude.

- Meni je ovo 45. žetva po redu i mogu vam reći da su neke sorte pšenice koje ste sijali jesenas stočne pšenice - poručio je prof. Bede.