Tendencija visokoga rasta duga opće države nastavljena je i u ožujku tijekom kojeg je dug povećan za 7,7 milijardi kuna.

Na godišnjoj je razini dug povećan za 20,8 milijardi kuna ili za 7,8 %, što je najviša godišnja stopa rasta u posljednjih pet mjeseci. Time je u prvom kvartalu ove godine javni dug povećan za 8,9 milijardi kuna, pri čemu je glavnina prirasta duga zabilježena na inozemnom tržištu. Naime, početkom ožujka država je izdala inozemnu obveznicu u iznosu od 1,5 milijardi eura na rok od deset godina uz kamatnu stopu od 3 %. “Riječ je o, za Hrvatsku relativno povoljnom zaduženju, ali su se u okolnostima provedbe ekspanzivne monetarne politike usporedive zemlje zaduživale još povoljnije. Uz rast zaduženosti opće države dugoročnim vrijednosnim papirima (3,4 milijarde kuna na domaćem i 7,2 milijarde kuna na inozemnom tržištu), u prvom kvartalu ove godine povećan je i dug po uzetim kreditima za 900 milijuna kuna, dok je istodobno smanjen kratkoročni dug (za 2,5 milijardi kuna). To potvrđuje činjenicu da se nastavlja rast javnoga duga kao posljedica potrebe financiranja i nadalje visokoga proračunskog manjka za koji se očekuje da će se ove godine kretati na razini od oko 5 % BDP-a. Stoga središnja država, odnosno državni proračun, ostaje glavni nositelj zaduživanja i na nju se trenutno odnosi 98,2 % ukupnoga javnoga duga. Istodobno na lokalnu državu otpada 1,8 % javnoga duga, dok je dug fondova socijalne sigurnosti u tim relacijama praktički zanemariv. U takvim je okolnostima u odnosu na kraj 2008. godine udio duga središnje države u ukupnom dugu povećan za 3,9 posto”, upozorava direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a Zvonimir Savić.

Iznos javnoga duga od 288,5 milijardi kuna na kraju ožujka znači da je njegov udio u BDP-u narastao do razine od 87,7 %. Nastavak takvih tendencija kretanja javnoga duga dovest će do kraja godine do zabrinjavajućih 90 % BDP-a, što je izuzetno visoka razina za zemlju relativno niskog stupnja razvijenosti. Iako je to još daleko od situacije u kojoj se nalazi Grčka (u kojoj je krajem prošle godine javni dug dosegao 177,1 % BDP-a), tendencije kretanja jasno upozoravaju na posljedice neprovođenja strukturnih reformi i zanemarivanja potrebe provedbe fiskalne konsolidacije. Stoga ostaje hitna potreba ubrzanja provedbe strukturnih reformi koje bi, s jedne strane, omogućile održivo smanjenje proračunskog deficita te, s druge strane, podigle potencijalnu stopu rasta, što bi omogućilo zaustavljanje rasta i potom opadanje udjela javnog duga u BDP-u.