Malo Kreševo (BiH) ima velike turističke potencijale. Da je to doista tako, uvjerilo se i tridesetak turističkih novinara iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije.

Povod trodnevnom posjetu bilo je otvaranje prvog Turističkog ureda. Simbolično su vrpcu prerezali Radoje Vidović, načelnik Općine Kreševo, i Mirko Despić, predsjednik FIJET-a BiH, te Tina Eterović Čubrilo, predsjednica FIJET-a Hrvatska. Taj simpatični gradić nalazi se dvadesetak minuta vožnje od Sarajeva, u središnjem dijelu BiH, na površini od 150 m2, nadmorskoj visini od 640 metara, a okružuju ga brda i planine. U samo 1881 domaćinstvu u 26 sela općine žive 5633 stanovnika. Cijelo područje pripada slijevu rijeke Bosne, a kroz Kreševo protječe rijeka Kreševčica.

- Iskoristili smo „situaciju“ i s članovima FIJET-a susjednih zemalja dogovorili se za novu suradnju, na novim projektima u promociji odredišta. FIJET je svjetska udruga turističkih novinara, putopisaca i pisaca u turizmu koja kontinuirano radi na promociji turizma mnogih destinacija – istaknula je Čubrilo.

Turistički ured Općine Kreševo vodi Dalibor Sičanica, a istovremeno je predstavljen okvirni plan prezentacije aktivnosti Općine Kreševo na razvoju turizma od 2014. do 2020. godine.

Prijedlog tog strateškog marketinškog plana povjeren je hrvatskim znanstvenicima - Visokoj školi za menadžment i informatiku, Odjelu za turizam u Virovitici. Njihovi stručnjaci prvi put su ga predstavili sudionicima ovog susreta u Kreševu u planinarskom domu na planini Bitovnji (1300 m). Tom prigodom promoviran je i prvi turistički vodič, „U Kreševo kad dođeš...“, čiji je urednik književnik i pjesnik Milo Jukić.

A Kreševo ima sve. Planine, šume, rijeke, krajolik koji nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Rijetka su područja u BiH koja je priroda tako bogato obdarila ljepotom i planinskim izvorima i potocima čija se voda može piti i na njihovom desetom kilometru. Novinari su pili s izvora i umivali se, potaknuti predajom o zdravlju i pomlađivanju. Poduži je popis ponude: od prirodnih ljepota, povijesno-kulturnog nasljeđa, tradicije (rudarstvo, minerali, najveća sjekira na svijetu...), sportskih sadržaja (automotodrom, ergela i imanje Stanić), rekreacije (biciklističke i pješačke staze), vjerskog turizma (svetište Pod špiljom, Franjevački samostan sv. Katarine, s crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 14.st.) do muzeja. Poznati kovač Ivan Ivičević (61) iz kreševskog naselja Polje skovao je sjekiru tešku 63 kilograma. Ivan je danas umirovljenik, a nju je stekao kao kovač, a i danas je jedini u kraju koji radi na starinski način.

Svakako treba istaknuti Studij glazbene umjetnosti, smjer crkvene i klasične orgulje, klasična harmonika (studenti dolaze iz cijele Europe), koji je novinare počastio prigodnim koncertom u franjevačkoj crkvi.

- Vrijedni domaćini uredili su svoja dvorišta i okućnice zelenilom i cvijećem.Otvoreni su novi restorani, obiteljska domaćinstva, moteli, u kojima smo i mi bili udobno smješteni i počašćeni domaćim, tradicionalnim jelima. Svi oni uvjereni su kako će im turizam omogućiti bolji život. U to smo ih i mi novinari optimistično uvjeravali – zaključila je Čubrilo.

Ono po čemu je Kreševo posebno poznato jest potkivanje jaja, zaštićeno oznakom zemljopisnog podrijetla. Tako smo doznali da se ni jedan kovač nije mogao oženiti ako nije znao potkivati jaja, jer se vjerovalo da, ako nije dobar majstor, neće moći uzdržavati obitelj.