Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi samo 2421 kunu, odnosno 200 kuna manje ako ne računamo umirovljene vojne osobe, policijske službenike i branitelje kojih je oko 85 tisuća i prosječno primaju 5100 kuna mirovine.

A s 2200 kuna teško je preživjeti, jesti, platiti režije i lijekove... Sve se to, jasno, odražava i na zdravstveno stanje hrvatskih umirovljenika. Mnogi od njih, naime, hrane se neredovito i nekvalitetno jer je cijena ta koja diktira što će biti na stolu. Mnogi od njih ne uzimaju propisanu terapiju ako lijek treba doplatiti. Dio njih živi u lošim stambenim uvjetima, zbog štednje u nedovoljno grijanim ili hlađenim stanovima, u prostorima koje bi trebalo bar obnoviti kako bi bili zdraviji za život. Zanimljivo je stoga usporediti statistike i primijetiti da ranije umiru umirovljenici s nižim mirovinama. Onih koji primaju manje od 2000 kuna u Hrvatskoj je čak 550 tisuća!

Saborski zastupnik i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja napominje kako 180 tisuća umirovljenika prima razmjernu mirovinu, a to je, kaže, većina od spomenutih 550 tisuća. “Tako da uz tu mirovinu primaju još neku mirovinu, iz inozemstva, a mi tu cijelu sliku ne vidimo. Ni s tim mirovinama stanje nije sjajno, ali je ipak drukčije no što ta statistika govori”, dodaje Hrelja.

- Hrvatski umirovljenici sve su siromašniji, mirovine su im realno sve niže, a sada su dospjeli i na samo 39 posto udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Prošle godine mirovinu je zbog smrti prestalo primati 43.843 umirovljenika, od čega ih je 53,4 posto starosnih umirovljenika. Preminuli su imali prosječnu mirovinu od 2128 kuna, dok kategorija tzv. starih umirovljenika (umirovljenih do 31. prosinca 1998.), kojoj većinski pripadaju, ima prosječnu mirovinu od 2517 kuna. Dakle, oni s mirovinama nižim za petnaestak posto od prosjeka umiru prije - konstatira predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.

U Sindikatu umirovljenika pitaju se hoće li to biti i sudbina većine tzv. novih umirovljenika, odnosno onih umirovljenih od 1. siječnja 1999. godine, kad im je smanjena prva aktualna vrijednost mirovine (AVM)?

- Stari umirovljenici su odlukom Ustavnog suda obeštećeni za ono što su izgubili jer se jedno vrijeme zbog ratnog stanja mirovine nisu usklađivale. Naknadno su im i mirovine poravnane posebnim zakonom od 1. siječnja 2001. Sva ta povećanja nisu uzeta u obzir pri izračunu početne AVM u primjeni od 1. siječnja 1999., pa bi današnja AVM trebala biti oko 20 posto veća. Novi umirovljenici, koje HZMO u svojim statistikama uredno vodi odvojeno od onih starih, s pravom potražuju od vlasti da im preračunaju mirovine na bazi stvarne prve AVM. No, dok se Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pravi nagluho, u Vladi niti ne shvaćaju o čemu je riječ. Ne čuju, ne vide, ne govore. Hrvatska, slijedeći socijalnu politiku većine zapadnoeuropskih zemalja, pravi otklon od preraspodjele bogatstva. Ovo je pogreška s obzirom na to da će posljedice tog zaokreta – povećanje nejednakosti u prihodima, slabljenje mreža socijalne sigurnosti i manji pristup zdravstvenoj zaštiti – na duži rok povećati nejednakost u zdravlju. I jednakost u smrti - poručuje Petrović.