O manifestaciji koja je nadaleko pronijela ime Đakova razgovarali smo s đakovačkim gradonačelnikom Zoranom Vinkovićem, koji je s neskrivenim ponosom govorio o njezinoj dugovječnosti i vrijednostima koje zagovara.
Na presici, na kojoj ste najavili 49. Đakovačke vezove, poručili ste kako će njihove priredbe ove godine okupiti čak 14.000 sudionika. Polovina je to stanovnika samoga grada ako se zna da on bez prigradskih naselja ima oko 30.000 stanovnika. Čini mi se, nikada masovniji broj dionika smotre...
- Upravo ta činjenica koju ističete pokazuje da su Đakovački vezovi, ako ne najveća, svakako najvažnija nacionalna folklorna manifestacija koja privlači ne samo brojne posjetitelje već dio nje žele biti KUD-ovi iz cijele Hrvatske i inozemstva, ali i glazbenici, filmaši, književnici, gastronomi i vinari… Zapravo, svi oni koji znaju što su to Đakovački vezovi i koji žele biti dio naše manifestacije kojoj je dodijeljena oznaka kvalitete u kulturnom turizmu “Doživi Hrvatsku – Experience Croatia“ i koja je samim tim proglašena najboljom kulturnom manifestacijom u Hrvatskoj. Unatoč tome što su najveće prijetnje očuvanju tradicijske kulture društvene promjene koje prekidaju međugeneracijski kontakt, migracije i urbanizacija te relativiziranje tradicijskih kultura i znanja, s ponosom mogu reći da su se Đakovački vezovi uspjeli očuvati u onom obliku kakav i priliči manifestaciji koja svake godine okuplja sve veći broj sudionika.
Smotra povezuje generacije
Uoči ovogodišnjih Vezova Grad Đakovo kandidirao se za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, no kandidatura nije prošla u drugom krugu, kao ni ona daleko većih Zagreba, Splita... Koliko se ta kandidatura temeljila i na Vezovima?
- Tradicijske vrijednosti koje promoviramo Đakovačkim vezovima jednom su riječju skup vrijednosti i običaja sadržanih u povijesnom pamćenju našeg naroda, što svakom od nas, ali i našem gradu, Slavoniji i Baranji te Hrvatskoj daje jedinstven kulturni identitet. Navedeno potvrđuje da je Đakovo neodvojivo od Vezova i tu smo tradiciju predstavili u našoj kandidaturi za EPK 2020. Uz tradicijsku kulturu, svoju kandidaturu temeljili smo i na brojnim drugim sadržajima i ponovno ističem da je Grad Đakovo zadovoljio sve propisane kriterije koji su postavljeni u vrlo zahtjevnoj natječajnoj proceduri, a da je nedostatan financijski potencijal za provedbu cjelokupnog projekta stvarni razlog našeg neprolaska u drugi krug izbora za Europsku prijestolnicu kulture. Grad Đakovo će i nadalje raditi na proširenju kulturnih sadržaja i provedbi postojećih, a to prepoznaju i cijene svi oni koji posjećuju naš grad i sudjeluju u svim onim manifestacijama i događajima koji se odvijaju tijekom cijele godine. Što je najvažnije, to prepoznaju Đakovčanke i Đakovčani, na što sam kao gradonačelnik ponosan i na čemu im zahvaljujem.
Vezovi nagodinu navršavaju pola stoljeća postojanja, čemu mogu zahvaliti svoju dugovječnost?
- Postojanje svijesti o tradicijskoj baštini kao neodvojivom dijelu ukupne kulture jednog društva, pa time i briga o njezinu očuvanju i kontinuiranom trajanju, osnovno je obilježje Međunarodne smotre folklora Đakovački vezovi i to je dovelo do toga da ćemo iduće godine obilježiti 50 godina Vezova. S druge strane, za razumijevanje tradicijske kulture, koja je sastavni dio kulturološke cjeline jednog područja i naroda, nužno je imati u vidu da je riječ o nečem što se nasljeđuje. To nasljeđe stvara potrebu za stalnim djelovanjem, uključujući i međugeneracijsku solidarnost svih članova jedne zajednice, u cilju očuvanja i razumijevanja njihove baštine kao zajedničkog dobra, bilo da je ona nematerijalne ili materijalne prirode. Upravo to mi u Đakovu i činimo, jer Vezovi povezuju sve generacije, prožimajući naš grad povezanošću i željom da iz godine u godinu našim dragim gostima pokažemo kulturno blago ovog grada i sve ono što nas čini jedinstvenima, što nas čini Đakovčankama i Đakovčanima, Hrvaticama i Hrvatima. Zbog toga su Vezovi opstali i opstat će, pri čemu će iz godine u godinu biti sve posjećeniji i bolji.
U znaku Strossmayerove godine
Danas gotovo svako selo/gradi(ić) ima svoje “Vezove”. Kako u hiperprodukciji sličnih priredbi sačuvati prepoznatljivost?
- Nije dovoljno reći da su Đakovački vezovi brend Đakova, Slavonije i Baranje, pa ako hoćete i Hrvatske. U ovom trenutku važno je istaknuti jednu drugu činjenicu, a to je da je nematerijalna kulturna baština ključni uvjet za prepoznavanje i definiranje kulturnih identiteta koji su danas, u okvirima sveprisutne globalizacije, osobito ugroženi. Stoga pozdravljam sve ono što se događa diljem Hrvatske, mislim pritom na festivale tradicijske glazbe, smotre folklora i sve druge manifestacije vezane uz očuvanje našeg narodnog blaga, od kojih su mnogi nastali baš po uzoru na Đakovačke vezove. No ipak ću neskromno morati reći da su Vezovi najvažnija tradicijska manifestacija u Hrvatskoj, čvrsto ukorijenjena u život mojih sugrađana, što potvrđuje koliko su oni važni za identitet našeg grada. Stoga je naša misija, svih nas koji stvaramo i onih koji će stvarati Vezove, očuvati tradicijsku kulturu, što mi u Đakovu činimo već punih 49 godina.
Ovogodišnji Vezovi održavaju se u Strossmayerovoj godini, godini velikih jubileja tog đakovačkog biskupa i mecene. Kako mu se smotra poput Vezova odužuje za sve što je učinio za Đakovo i cijeli hrvatski narod?
- Tijekom cijele godine održavaju se programi u čast Josipu Jurju Strossmayeru i njegovim zaslugama, od kojih je nama Đakovčanima najveća i najvažnija, najdraža, gradnja katedrale, čija dva zvonika iz svih pravaca pozivaju u srce Slavonije. Zovu od 1967. godine i na Vezove, a pročelje te stolne crkve već godinama je i najljepša kulisa za svečano otvorenje Vezova. Nedavno je Strossmayeru bar djelomice vraćen dug izdavanjem ciklusa poštanskih maraka “Znameniti Hrvati”, koji čine J. J. Strossmayer, Ivan Supek i Luka Sorkočević, a ovih dana, zahvaljujući HNB-u, izdani su i predstavljeni srebrnjak i zlatnik sa Strossmayerovim likom na licu te zgradom HAZU-a, odnosno đakovačke katedralu na naličju tih kovanica. Ipak, to je tek djelić vraćanja duga prema tom velikom čovjeku jer doslovce je toliko zadužio hrvatski narod, a država mu se nije odužila ni najmanjom novčanicom s njegovim likom. Drago mi je da smo mi u Đakovu svim ovim nabrojenim programima barem malo ispravili tu nepravdu. Ovogodišnja scenska slika Čudesna škrinja, kojom će Vezovi danas u 21 sat ispred katedrale biti otvoreni, posvećena je Strossmayeru i njegovim govorima, idejama i vizijama koje su i nakon 150 godina tako aktulane, tako svježe, što ga potvrđuje kao velikog vizionara i u hrvatskim, i u europskim okvirima.
Suzana ŽUPAN
Promašena teza o “šatorskoj kulturi”
Svojedobno su Vas prozivali za “šatorsku kulturu” u gradu i na Vezovima, a nakon što ste u praksu smotre uveli održavanje niza pratećih priredbi u velikom šatoru iza Male crkve. Danas u taj isti šator hrle brojni ljubitelji tamburaške glazbe, gastrosadržaja i druženja... Kako komentirate taj hod od “šatorske kulture” do mjesta masovnog okupljanja za vrijeme smotre?
- Mišljenja sam da treba proći određeno vrijeme kako bi nešto novo bilo prihvaćeno. Đakovački vezovi jesu manifestacija tradicionalne kulture, ali oni su tijekom posljednjih desetak godina prešli granicu smotre folklora kakvu smo nekada poznavali i koja se svodila na središnja tri vezovska dana, odnosno svečanost otvaranja, subotnji konjički program i nedjeljnu svečanu povorku te večernju svečanost zatvaranja Vezova. Sve to Vezovi imaju i danas, ali najbolja kulturna manifestacija u Hrvatskoj ne bismo postali da Vezove nismo otvorili novim sadržajima, od gastronomskih večeri, tamburaških koncerata i nastupa najpoznatijih hrvatskih glazbenika pa do svega onoga što se nalazi u popratnom programu - od Jazzveza do Susreta književnih kritičara, Đakovačkih rezova, izložbi, sportskih susreta… Oni koji su to nazivali “šatorskom kulturom” danas su vjerojatno razočarani jer vezovski šator nije sinonim za neukus i nije aluzija na Šabac, već je mjesto u kojem se isprepleću brojni događaji koji svake večeri okupljaju nekoliko tisuća gostiju. Upravo su brojni posjetitelji događanja u šatoru najbolji pokazatelj promašenosti pojma “šatorska kultura”.
Marija Burek
direktorica Turističkog ureda TZG Đakova
Đakovački vezovi u elitnom društvu projekta “Hrvatska 365”
Vezovi su u turističkom smislu “Hallmark kulturno događanje” (karakteristični događaj – obilježje mjesta). Đakovački se vezovi poistovjećuju s duhom i bićem mjesta u kojem se održavaju i na taj način postaju sinonim za ime Grada Đakova, koje je široko rasprostranjeno u svijesti posjetitelja. Uspjeh Đakovačkih vezova se temelji na unikatnosti, statusu i velikoj spodobnosti da pobudi interes i privuče pozornost. Ovaj događaj simbolizira dušu Grada i njegovih stanovnika, kojima donosi i određenu korist. Đakovački vezovi jačaju osjećaj lokalnog ponosa i zajedništva stanovnika, ali i međunarodnu prepoznatljivost mjesta.
Hrvatska turistička zajednica pokrenula je 2014. godine projekt podizanja konkuretnosti hrvatskog turizma kroz PPS koncept, koncept produljenja pred i posezone “Hrvatska 365”. Đakovo je od 2014. godine sjedište PPS destinacije Wine Tour Slavonije i Baranje, koja obuhvaća 11 Turističkih zajednica Osječko-baranjske županije. Osnovna dva proizvoda koja ova destinacija razvija i ponosi se njima jesu kultura i eno-gastronomija. Đakovački vezovi su važan kulturni proizvod grada Đakova, Đakovštine i cijele regije te pridonose uspješnoj tržišnoj komunikaciji, a koja dalje pridonosi boljoj vidljivosti i vrijednosnoj percepciji turista u Hrvatskoj kao destinaciji koja ima atraktivni kulturni turizam.
Samom činjenicom da su Đakovački vezovi 2013. godine proglašeni najboljim kulturnim događanjem u Republici Hrvatskoj od strane Ministarstva turizma, Ministarstva kulture i Hrvatske turističke zajednice sukladno projektu “Experience Croatia – Doživi Hrvatsku”, usuđujem se reći da su Đakovački vezovi u elitnom društvu kulturnog turizma Republike Hrvatske.