Objavljeno 2. srpnja, 2015.
Unutar roda stevia poznato je oko 150 vrsta. Između tih 150 vrsta izdvaja se vrsta imena Stevia rebaudiana. Ta vrsta, za razliku od ostalih, sadrži značajne količine slatkih glikozida. Listovi stevije dugi su oko 5 cm, a široki oko 2 cm. Svježe lišće stevije ima ugodan slatki okus zbog glikozida steviozida, čiji je ekstrakt 200 do 300 puta slađi od šećera. Posušeno je lišće stevije oko 40 puta slađe od šećera. Koliko će listovi biti slatki, ovisi o uzgajanoj sorti, načinu uzgoja odnosno o postotku glukozida koji se nalaze u listovima (listovi stevije sadrže osam različitih glukozida).
Stevija je višegodišnja biljka kada su klimatske prilike takve da se zimi temperatura ne spušta ispod nule. U suprotnom, potrebno je biljke zaštititi od niskih temperatura ili unijeti u zaštićeni prostor. Biljka se može kvalitetno uzgajati oko tri godine, nakon čega je potrebno obnoviti nasad. Stevija se može uzgajati iz sjemena ili iz reznica. Koju od tih mogućnosti izabrati, ovisi o financijskim mogućnostima, odnosno logistici (zaštićeni prostori, laboratoriji i sl.).
Sjeme se sije u zaštićeni prostor i nakon 50-ak dana mala biljka stevije može se presaditi u plastični lončić promjera 10 cm.
U kontinentalnim uvjetima biljke stevije se sade na otvoreno polovicom svibnja, kada prođe opasnost od pojave kasnog mraza, a u našim krajevima i nešto ranije. Stevija je tolerantna prema tipu tla, ali najbolji rezultati postižu se na pjeskovito-ilovastim tlima. Stevija ima relativno malu potrebu za hranjivima u odnosu na druge povrtne kulture. Preporučuje se gnojidba organskim gnojivima s malim postotkom dušika. Poželjno je gnojiti i kvalitetnim kompostom, pogotovo ako je riječ o težem tlu. Stevija ne podnosi konstatnu sušu, pa je ovisno o klimatu potrebno povremeno natapanje.
Stevija ne podnosi zakorovljeno tlo jer ima relativno plitak korijen. Zbog njezina slatkog okusa štetnici ju nerado napadaju, pa se ona sadi čak i međuredno s povrtnim biljkama jer repelentno djeluje na većinu insekata. Berba započinje u kolovozu neposredno prije cvatnje i završava prije prvih mrazeva. Nakon berbe glavnu stabljiku stevije treba odrezati na 20 cm, iskopati biljku, staviti je u plastičnu posudu da prezimi na temperaturi iznad nule.(J.Kn.)
U kuhinji
Koristi se:
l u proizvodnji sladoleda, keksa i kolača
l u salatama, jelima od sira, tjesteninama, juhama, umacima
l pri konzerviranju povrća i voća umjesto šećera jer ne fermentira
l posušeno lišće stevije može se koristiti kao zaslađivač i dodatak u različitim mješavinama čajeva, kave, mlijeka, kakaa, u voćnim sokovima i ostalim pićima
l odlična je za dijabetičare jer redovito uzimanje stevije stimulira rad gušterače (stvara se više inzulina)
l redovitim korištenjem stevije pospješuje se aktivacija enzima u cijelom organizmu, smanjuje se razina lošeg kolesterola (LDL-a) i razina glukoze u krvi
l učestalim korištenjem stevije smanjuje se visoki krvni tlak, pospješuje se prokrvljenost (mikrocirkulacija krvi) u cijelom tijelu
l jača regeneracijske procese u organizmu
l stevija ima antiseptičko, antialergijsko i antimikrobno djelovanje
l eksrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti kože (kupke za čišćenje kože)
l korištenjem stevije reducira se ovisnost o alkoholu i pušenju, itd.