Neizvjesnost s kojom se trenutno suočavaju stanovnici Grčke i građanima Hrvatske budi određenu nelagodu. I zbog činjenice što smo i oni i mi članovi Europske unije, ne previše udaljene mediteranske zemlje, suočene s ekonomskim problemima. Srećom, ipak ne na istoj razini.

- Sličnosti postoje u smislu velike ovisnosti o međunarodnom financiranju i visoke razine javnog duga, iako je on u Grčkoj u odnosu na BDP dvostruko viši nego kod nas. Zajednička je i ovisnost o turizmu kao jednoj od najznačajnijih gospodarskih grana te sklonost ekonomske vlasti da se stvaraju deficiti u javnom sektoru. Postoji podudarnost u pogledu neefikasnosti državne uprave, premda je Hrvatska tu ipak bolja, a i sposobnost prikupljanja poreza je ovdje na neusporedivo višoj razini - kaže ekonomski stručnjak Damir Novotny.

Prema njegovim riječima, razlika je u tome što Hrvatska ipak, unatoč velikoj ovisnosti o turizmu i domaćem tržištu i uslugama, ima izvozno orijentiranih poduzeća u industrijskom sektoru, što Grčka uopće nema. Ili ih, kaže, ima vrlo malo i dosta je ovisna o brodogradnji i brodarskoj industriji koje bježe od poreza i skrivaju se u porezne oaze.

- To kod nas nije slučaj, postoji prerađivačka industrija koja sada pokazuje vitalnost, te se oporavkom europskog tržišta diže i taj dio naše ekonomije. Tako da u Hrvatskoj postoje neke prednosti koje bi vlada u budućnosti morala iskoristiti. Naši građani, čak i kada dođe do velikih reformi, koje će morati doći, to neće ni približno osjetiti kao sljedećih dana Grci. Opća konfuzija ovaj i sljedećih tjedana, sve do potpisivanja nekog novog aranžmana koji se ipak mora prije ili kasnije potpisati, iscrpjet će grčka kućanstva. Što se u Hrvatskoj neće dogoditi jer je kod nas ta prilagodba već provedena. Naime, puno ljudi je već ostalo bez posla, a i plaće su općenito u Hrvatskoj znatno niže nego u Grčkoj - kaže Novotny.

Njegove riječi potvrđuju i prosječne plaće u dvije zemlje, gdje je ona grčka (7600 kuna) gotovo 2000 kuna veća od hrvatske (5723). Novotny kaže kako je to velika razlika, osobito jer je produktivnost u Hrvatskoj možda i na višoj razini nego što je to u Grčkoj. Kada govorimo o najnižoj plaći i prosječnoj mirovini, razlike su još veće. Hrvatska najniža plaća (2414 kuna) gotovo je dvostruko niža od grčke (4600), a prosječna mirovina gotovo tri puta niža i iznosi 2239 kuna naspram nevjerojatnih grčkih 6000. A takav grčki standard nije lako održati s današnjom ekonomskom snagom i dugom Grčke. Cijene su im ukupno u prosjeku možda nešto malo više, ali neki od najvećih mjesečnih izdataka, za režije ili za kredit za stan, veći su u Hrvatskoj. Režije su i skoro dvostruko skuplje.

- Hrvatskoj ne prijeti grčki scenarij jer se tu radi o bitno različitom udjelu javnog duga u BDP-u, različitoj strukturi duga, dinamici vraćanja, pozicijama u kojima se nalaze te dvije zemlje itd. Ali da nam je Grčka sjajan primjer kako bismo na sličan način jednoga dana mogli i mi završiti ne napravimo li reforme i ne počnemo li živjeti u skladu sa svojim mogućnostima, to nedvojbeno jest - rekao nam je izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku Željko Požega.

Prema njegovim riječima, Grčka je ekstreman, gotovo nevjerojatan primjer urušavanja kulture društva i srozavanja mentaliteta jednog naroda na najniže razine, kakav se praktički na pamti u povijesti čovječanstva. “To je radikalan primjer naroda koji je izgradio mentalitet u kojemu se ne poštuje rad i uspjeh te želi iznadprosječno i kvalitetno živjeti s vrlo malo ili bez rada, gdje se državi ne plaća porez, a gdje radnici koji na vrijeme dođu na posao dobiju, vjerovali ili ne, povišicu! Ako promatramo psihološki i sociološki, nema dvojbe da je svakom čovjeku urođeno da želi ići linijom manjeg otpora i imati što više uz manje truda i rada, posebno u današnje doba. No, tome služe odgoj i obrazovanje koji nam u različitim fazama života ugrađuju sklonost prema radnim navikama, etičkom ponašanju, osjećaju pravednosti te stavu da se trud i rad isplate, a da je svatko kreator svoga života”, zaključuje Požega.