Z račna luka Osijek, čiji je rad proteklih godina umnogome revitaliziran, ovoga tjedna službeno slavi 35 godina postojanja.

Tim povodom razgovarali smo s Domagojem Marinićem, direktorom Zračne luke Osijek (ZL Osijek).

Ukratko ocijenite u kakvom stanju ZL Osijek dočekuje veliku obljetnicu, s naglaskom na poslovanje u proteklom razdoblju od tri godine, koliko ste joj vi na čelu.

- ZL Osijek dočekuje ovu značajnu obljetnicu u puno boljem stanju negoli je to bilo prije nekoliko godina. Nismo zaboravili kakva je tada bila situacija, no, ne želimo se vraćati u prošlost i davati sami sebi priliku za izgovor u slučaju neuspjeha. Siguran sam da smo u tom smislu dobro odlučili jer smo svu energiju usmjerili k dobrim projektima pokušavajući povećati promet putnika i zrakoplova. To definitivno brojke i pokazuju. Godina 2014. je u odnosu na 2013. bolja po prometu putnika za 800 %, dok ove godine očekujemo porast od 30 %. Isto tako, vratili smo velik dio duga koji smo imali na početku 2012. Od tog razdoblja radnicima se redovito isplaćuju plaće i sva ostala materijalna prava. Također, u posljednje tri godine uložili smo u aerodromsku infrastrukturu i opremu za prihvat zrakoplova više od tri milijuna kuna. Isto tako, očekuje nas i ove godine dodatnih ulaganja u iznosu od dva milijuna kuna u putničku zgradu koju bismo tim zahvatom potpuno prilagodili zahtjevima šengenske pravne stečevine.

Što smatrate najznačajnijim potezom ove uprave ZL Osijek?

- Kako je od početka formiranja nove uprave prioritetni cilj komercijalizacija poslovanja Zračne luke, što znači povećanje broja putnika i operacija zrakoplova, smatrali smo da je najbrži i najefektniji put onaj koji su prošle i ostale hrvatske zračne luke, poglavito na Jadranu nakon uspostave hrvatske države, a to je velik dio prometa subvencioniran od Ministarstva prometa u sklopu obveza obavljanja javne usluge u zračnom prijevozu. Nekada je takav koncept bio odrađen kroz subvencije nacionalnom avioprijevozniku, dok je ova vlada prvi put primijenila model kakav se koristi u zapadnoj Europi za subvencioniranje zračnog prijevoza. Objavljen je natječaj za sufinanciranje određenih zračnih linija na koji su se mogli javiti svi prijevoznici s valjanim hrvatskim certifikatom za obavljanje komercijalnog zračnog prijevoza. Ministarstvo prometa godišnje sufinancira nešto manje od 7000 letova. Do kraja 2011. Zračna luka Osijek je bila zastupljena s otprilike 20 letova godišnje. Mi smo se izborili da u sklopu već spomenutog PSO koncepta Zračna luka Osijek bude zastupljena s 550 zrakoplovnih operacija. Tako ulazimo u krug hrvatskih zračnih luka koje imaju najrazvijeniji domaći zračni promet. To smatram bitnim postignućem jer su ovi letovi temelj za daljnji razvitak kako našeg aerodroma, tako i zračnog prometa u Hrvatskoj u cjelini.

Koji su prema vašem mišljenju ključni potezi za poslovanje Zračne luke Osijek koji se moraju napraviti u sljedećem razdoblju?

- Kako smo mi od svih zračnih luka suočeni s najjačom konkurencijom na tržištu zračnog prometa, s aerodromima velikog potencijala i značaja, kao što su beogradski i budimpeštanski aerodrom, nužno je ove godine započeti postupak s nekim od strateških partnera koji su izrazili interes za ulaganje u našu zračnu luku, kako bismo s novim strateškim partnerom i dobili novi zamah u smislu razvijanja logističkog centra i nastavljanja već započetih projekata s naše strane. Prema modelu javnog privatnog partnerstva moguće je dobiti nove vrijednosti u smislu razvoja infrastrukture na opću društvenu korist, a samim time i mogućnost privlačenja značajnijih prijevoznika, kako u putničkom, tako i teretnom prijevozu.

Prije dvije godine tvrtka Intervistas napravila vam je studiju razvoja zračnog prometa. Koje su inozemne i/ili domaće destinacije sljedeće u planu?

- Intervistas je izradio odličnu studiju s konkretnim podacima o putnicima s našeg gravitacijskog područja, a to su podaci koji govore koliki je broj putnika koristio zračni prijevoz, s kojih aerodroma su letjeli i na koje destinacije. Dobili smo jako zanimljive podatke. Broj putovanja koji je ostvaren u 2012. godini je 1,7 milijuna. Putnici su u najvećem broju slučajeva birali budimpeštanski aerodrom za svoju polazišnu točku, i to u 60 % slučajeva, dok su Zagreb i Beograd koristili podjednako, oko 20 % i jedan i drugi aerodrom. Letjelo se najviše u London, Pariz, Frankfurt, Bruxelles i Zuerich. To znači da nas uspjeh linije prema Londonu uopće ne iznenađuje, nego smo to i očekivali. Isto tako, naše sljedeće prioritetne destinacije su u skladu s rezultatima studije.

Mnoge zračne luke ključne prihode ostvaruju u teretnom, cargo prometu. Kako stojite s tim dijelom?

Istina je da mnoge zračne luke velik dio prihoda ostvaruju u teretnom prometu, no ne i hrvatske zračne luke. Teretni promet koji se ostvaruje preko hrvatskih zračnih luka u cjelini je gotovo zanemariv. Oko 10.000 tona godišnje teretnog prometa se ostvari na hrvatskim zračnim lukama. Ako znamo da bečki aerodrom ostvari sam oko 300.000 tona godišnje, budimpeštanski aerodrom nešto manje od 200.000 tona, vidimo koliko je podatak za naše zračne luke poražavajući. Što je tomu razlog, vjerojatno odgovor leži u više čimbenika. Ne može se reći da je samo slabo hrvatsko gospodarstvo uzrok tome. Pogotovo ako znamo da i beogradski aerodrom u posljednjih nekoliko godina bilježi jako dobre rezultate u cargo prijevozu. Kako je multimodalni način transporta, što znači spoj dviju ili više vrsta prometnih grana, izuzetno važan za zračni prijevoz, vidimo da se tu pojavljuje šansa za nas. To znači da je daljnja distribucija robe od našeg aerodroma cestovnim putem uvelike olakšana gradnjom modernih autocesta i moramo iskoristiti tu činjenicu. Cestovnim putem i prema Budimpešti, i prema Zagrebu, i prema Beogradu se vrlo lako i brzo dođe, a to znači da roba može do krajnjeg korisnika doći u zadanim rokovima s našeg aerodroma. To je činjenica koju nastojimo iskoristiti u razgovorima s mnogo integriranih prijevoznika kao što su FedEx, TNT, UPS i DHL.

Budući da ovaj intervju izlazi 1. srpnja, odnosno točno dvije godine od ulaska Hrvatske u EU, molim vas ukratko se osvrnite na važnost Zračne luke Osijek u približavanju Slavonije i Baranje Europi.

- Iskreno se nadam da Zračna luka Osijek ostvaruje svoju namjenu, a to je da bude mogućnost konekcije naših građana s domaćim i međunarodnim zračnim središtima. Pokušavamo pružiti našim putnicima i mogućnost spoja s većim središtima s kojih mogu ostvariti svoja putovanja prema destinacijama prema kojima mi vrlo teško možemo imati direktne linije. Ulazak Hrvatske u EU pruža nam više mogućnosti u cargo prijevozu nego u putničkom prometu. Putnički promet je donio određenu liberalizaciju u carinskom poslovanju, dok u cargo prijevozu možemo biti točka dolaska robe, poglavito s Dalekog istoka na prostoru EU.