Žetva pšenice, koja je na pojedinim područjima istočne Hrvatske ovih dana krenula pa stala zbog kiše, ponovno bi trebala početi za dan-dva, a zahuktati se oko predstojećeg vikenda.

Prema riječima Ernesta Nada, voditelja Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj županijskoj komori Osijek, visina otkupne cijene pšenice za sada je još uvijek nepoznata. Međutim, na terenu se spominje 1,10 kn/kg.

- Ono što karakterizira ovu žetvu jest to što će prvi put u povijesti Hrvatska požeti najmanje pšenice, odnosno očekuje se proizvodnja od samo petstotinjak tisuća tona, što je upola manje od proizvodnje od prije nekoliko godina. Naime, pšenicom je jesenas zasijano samo oko 125.000 ha. Isto tako ove će se godine pšenica plaćati prema kvaliteti, odnosno počet će se primjenjivati kodeks otkupa. Ovdje valja istaknuti da kodeks otkupa prema kojem će pšenica biti podijeljena u klase nije i obvezujući. Međutim, evidentno je da se tržište mijenja i tražit će kvalitetu - izjavio je Nad.

U Hrvatskoj je inače za žetvu spremno 57 mlinova u kojima u 250 radnih dana u godini može biti samljeveno milijun i dvjesto tisuća tona pšenice.

Kako navodi Ernest Nad, proizvodnja pšenice posljednjih se godina kretala između 600.000 i 900.000 tona, a površine zasijane tom krušaricom od 150.000 do 180.000 hektara.

Najviše je pšenice u Hrvatskoj bilo zasijano i proizvedeno 2009. godine. Naime, tada je bilo zasijano nešto više od 180.000 hektara, a proizvedeno 936.078 tona pšenice.

Što se tiče stanja pšenice, prof. dr. sc. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na Poljoprivrednom institutu Osijek kaže da je velika razlika između pšenica sijanih u optimalnim rokovima u odnosu na pšenice koje su sijane kasnije, izvan optimalnih rokova sjetve.

- Pšenice koje su sijane kasnije puno su niže stabljike, stvorile su znatno manju vegetativnu masu, nisu dovoljno nabusale. Pšenice iz optimalnih rokova sjetve nakon zime su bile čak 'prerazvijene'. Na žalost i ove godine smo imali temperaturni stres (temperature iznad 30 Celzijevih stupnjeva, duže od tri dana) koji je prekinuo vegetaciju. Unatoč svemu, pšenice iz optimalnih rokova sjetve i ranije sorte već se žanju. Dobri usjevi pšenice, gdje je primijenjena potrebna agrotehnika, davat će vrlo dobre urode zrna više od osam pa i devet tona po hektaru. Ipak znatan dio usjeva u središnjim i zapadnijim dijelovima RH, gdje je sjetva bila u prevlažno tlo, uz puno oborina u jesen i zimi, davat će najčešće urode između 4,5 i 5,5 t/ha, a ponegdje i manje od toga. Prvi probni uzorci upozoravaju na dobru hektolitarsku masu, dobar sadržaj bjelančevina i dobru masu 1000 zrna. Što se tiče uroda, bit će onih i preko 9 t/ha, ali i onih ispod 4 t/ha. Procjenjuje se da bi ukupno moglo biti između 500.000 i 550.000 tona pšenice, što bi zadovoljilo naše potrebe - navodi dr. Drezner te dodaje da je stanje pšenice slično i u Mađarskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Srbiji, Rumunjskoj Turskoj.