Novosti
SAMO MRVICE

Dvije godine članstva u EU: Hrvatska
nije znala uzeti ono što joj se nudilo
Objavljeno 29. lipnja, 2015.
Jeftiniji su hrana, električna energija i telefonske usluge

Vezani članci

O UČINCIMA NAKON DVIJE GODINE ČLANSTVA U EU

Ivan Rimac: Još uvijek se ponašamo kao vrlo zatvoreno društvo

U srijedu, 1. srpnja, navršit će se pune dvije godine članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

I prije ulaska u uređenu i moćnu zajednicu 27 europskih država, u godinama prilagodbe, Hrvatska je izrastala u uređeniju i za život bolju zemlju u gotovo svakom pogledu. Je li taj trend nastavljen i u protekle dvije godine i što nam je EU donio naša je tema. I odmah treba reći, s čim se slaže velika većina ekonomista, gospodarstvenika i drugih stručnjaka, Hrvatska nije iskoristila ni izbliza ono što joj je EU omogućio. U prvom redu odnosi se to na korištenje sredstava iz financijski izdašnih europskih fondova. Hrvatska je u odnosu na mogućnosti do sada uzela samo “mrvice”. Ipak i te “mrvice” dale su doprinos rastu gospodarstva, minimalnom, ali ipak dostatnom da bi se zaključilo kako je zemlja nakon šest godina izašla iz recesije. Loša priprema za mogućnost korištenja novca iz EU fondova najviše se zamjera državnoj vlasti i politički oponenti koalicijske vlade koju predvodi SDP Zorana Milanovića istaknut će u mnogim prilikama kako Hrvatska više novca izdvaja za članstvo u EU-u nego što povlači novca iz EU fondova.

Ugovaranje sredstava

Potpredsjednik Vlade zadužen za EU fondove Branko Grčić brani Vladu govoreći kako “oni koji kritiziraju učinkovitost Hrvatske u korištenju novca EU-a zapravo ne razumiju sustav.” “Prva godina nove Financijske perspektive EU-a (2014.) služi za ugovaranje, predlaganje operativnih programa i Partnerskog sporazuma i to je Hrvatska odradila među prvima. Slijedi nam druga godina (2015.) u kojoj se ugovaraju sredstva. Hrvatska je uz Češku jedina koja je već raspisala dva natječaja iz nove Financijske perspektive i do kraja godine mogu se očekivati i prve isplate, koje će se intenzivirati tek u idućoj godini”, kazao je Grčić na konferenciji “Dvije godine u EU-u” održanoj polovinom lipnja u Zagrebu.

Što se promijenilo za građane u dvije godine? Promjena ipak ima i one su uglavnom pozitivne (za veliku nezaposlenost u zemlji nije krivo hrvatsko članstvo u EU-u). Primjerice, u trgovinama je jeftinija hrana i općenito većina robe široke potrošnje. Liberalizirano tržište električnom energijom donijelo je i niže cijene struje. Jeftinije su i telefonske usluge, posebice razgovori s inozemstvom, odnosno s drugim zemljama EU-a. Liberalizirano tržište osiguranja donijelo je i niže cijene obveznog autoosiguranja. Građani i, što je vrlo važno - robe, lakše prelaze granice zemalja EU-a, što je gospodarstvu omogućilo da poveća izvoz. I on doista ima stabilan rast. Hrvatska vrlo dobro koristi svoje članstvo u EU-u u privlačenju turista te je izuzetno popularno sada i svjetsko turističko odredište.

Otvorenije tržište rada

Nadalje, sve je otvorenije tržište rada, tako da građani suočeni s velikom nezaposlenošću u zemlji, bez većih problema i radnih dozvola posao mogu potražiti u drugim zemljama EU-a. Za državu u cjelini to nije dobro, jer primjerice Slavonija ostaje opustošena zbog velike emigracije. No, običnim ljudima to znači otvaranje novih mogućnosti za egzistenciju. Treba podsjetiti kako će od 1. srpnja radne vize za sve hrvatske građane ukinuti i Njemačka.

Članstvo u Europskoj uniji izravno ili neizravno utjecalo je na uvođenje sustava fiskalizacije, kao vrlo dobre mjere kojim je smanjeno sivo tržište, odnosno uveden red i naplata poreza u mnogim djelatnostima u kojima su robe ili usluge naplaćivane u gotovini. Pod utjecajem EU-a u Hrvatskoj je riješen problem s brodogradilištima u koja su godinama upumpavane milijarde kuna poreznih obveznika.

Europska unija ima svoja pravila i svako prilagođavanje njima uglavnom je za Hrvatsku pozitivno. Europska komisija tako posebnim postupkom Hrvatsku prisiljava da donosi mjere za smanjenje deficita državnog proračuna. Hrvatski državni aparat je preskup i gospodarstvo ga ne može financirati. Na to ukazuje Europska komisija kada od Milanovićeve vlade traži provedbu reformi koje će proračunski deficit smanjiti i dovesti u okvire dopuštenoga u EU-u. Pojednostavljeno to znači da EU traži stvaranje uvjeta u kojima će hrvatsko gospodarstvo biti manje opterećeno, odnosno konkuretnije nego danas, sposobno ostvarivati veće profite, rasti, investirati i zapošljavati. Nažalost, povijest je pokazala da sami takve odluke teško donosimo i zato je dobro što smo u Europskoj uniji.

Igor MIKULIĆ

Tonino Picula

eurozastupnik SDP-a

Dvije godine prilagođavanja

Zastupnik socijalista (SDP) u Europskom parlamentu Tonino Picula za Media servis kazao je kako su dvije godine članstva prošle u prilagođavanju, a one grupacije koje su se bolje pripremale za ulazak imale su i više koristi od Europske unije. “Sigurno da smo veliki dio posla obavili tijekom samih priprema za ulazak u Europsku uniju, ali smo imali i jednu novu generaciju kriterija koji smo morali zadovoljiti”, ističe Picula. Napominje kako su hrvatska poduzeća ušla na veliko i uređeno tržište i vjeruje kako tvrtke posluju u svakom slučaju bolje, odnosno da se osjeća napredak. Picula naglašava kako Hrvatska mora popravljati apsorpcijski kapacitet, kako bi na pravi način iskoristila sve ono što Unija nudi svojim članicama.

Ivana Maletić

eurozastupnica HDZ-a

Dvije godine bez pomaka

Zastupnica pučana (HDZ) u Europskom parlamentu Ivana Maletić vrlo je kritična kada govori o dvije godine hrvatskog članstva u EU-u i ona drži da Hrvatska nije iskoristila to vrijeme na pravi način. “Kohezijska politika, mogućnost korištenja različitih izvora financiranja, otvaranje jedinstvenog unutarnjeg tržišta od pola milijarde potrošača, transfer novih znanja, tehnologija i inovacija - na sva ta četiri polja nema značajnih pomaka”, kazala je za Media servis Maletić. Podsjeća kako smo drugu godinu zaredom članica na dnu ljestvice koju objavljuje Europska komisija po korištenju EU fondova. Maletić ističe kako je EK “jasno dao do znanja da zna da će RH 2016. ostati bez velikog dijela novca, jer nisu ugovoreni projekti, a gubitak novca prijeti i u 2017.”

EUROPSKA KOMISIJA

OD VLADE I DALJE TRAŽI REFORME KOJIMA ĆE SMANJITI PRORAČUNSKI DEFICIT

Možda ste propustili...

PROSVJED U VUKOVARU ZBOG NEUČINKOVITNOSTI PRAVOSUĐA U KAŽNJAVANJU RATNIH ZLOČINA

Stradalnici izgubili vjeru u hrvatske institucije

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

APEL OSJEČKIH VATROGASACA

Profesionalni vatrogasac
pijan pao u otvor cijevi

2

SLAVONSKE PACIJENTICE NAJVIŠE SE ŽALE NA VINKOVCE I VUKOVAR

KBC Osijek: Dnevno do 10
kiretaža, sve uz anesteziju

3

PRESUDA 22. LISTOPADA

DORH za Vinkovića traži deset mjeseci zatvora