Krkavina (Rhamnus frangula L - Frangula alnus Mill.) pripada obitelji krkovina (Familiae Rhamnaceae), a ljekarnički joj je naziv Cortex rhamni frangulae.
Ova je biljka prirodni antiastmatik, antihelmetik, adstrigent, diuretik, depurativ, emetik, holagog, karminativ, katarik, laksativ, mikotik, purgativ, tonik i vermifug.
Druga imena za krkavinu su frangula, krušina, pasja ljeska i trušljika obična, a strani su joj nazivi: engleski - Alder Buckthorn, Berry-bearing Alder, Black Alder; francuski - Bourdaine, Bourgéne, Nerprun bourdaine; njemački - Faulbaum Brechwegdorn, Glatter Wegdorn, Pulverholz, Zapfenholz, Zwekenholz; slovenski - lubje krhlike; srpski - krušina, krkavina; talijanski - Frangola comune.
Kora krkavine koja se stoljećima koristila za liječenje raznih probavnih tegoba i danas je dosta traženo prirodno ljekovito sredstvo. Dugotrajna upotreba krkavine ne stvara naviku, ne nadražuje sluznicu želuca i crijeva, ne pojačava izlučivanje crijevne sluzi te ne izaziva proširenje krvnih žila u debelom crijevu. Zapadna pučka medicina krkavinu koristi za liječenje akni, artritisa, analnih fisura, bolesti slezene, bubrežnih bolesti, bolesti metabolizma, ubrzanog rada srca, ciroze, ekcema, impentiga, bolesti jetre, hemoroida, herpesa, holecistitisa, krvarenja, kamenaca žuči, karcinoma, komplikacija sa žuči i jetrom, zatvora, parazita, plućnog edema, vrtoglavice, vodenih bolesti, za bistrenje vida, za čišćenje crijeva prije i poslije operacije. Također, zapadna pučka medicina krkavinu koristi za izazivanje povraćanja, protiv zujanja u ušima, za pojačano stvaranje žuči, protiv žučnih bolesti, želučanih bolesti, žutice, kao i za uporabu u bojenju itd. Unutrašnja kora krkavine ima svojstvo katarika, laksativa, holagoga, tonika i vermifuga, a svježa purgativno svojstvo. Izvana se krkavina koristi kod tretmana zubnog mesa, raznih iritacija na koži kao i infekcija kože i vlasišta. Krkavina se koristi kao tonik za jetru i žuč. U tretmanu najtežih bolesti krkavina se oficijelno koristi u Americi i u Engleskoj.
Krkovina se najčešće upotrebljava u liječenju:
l bolesti želuca i crijeva (slab rad tankog crijeva, lijenost debelog crijeva, zatvor ili konstipacija, krčanje debelog crijeva, bolesti debelog crijeva, slaba peristaltika, hemoroidi, napetost trbuha, grčevi, kod bolesti koje su uzrok slabom radu crijeva, kao što su glavobolja, šum uha, omaglica, razni nametnici i paraziti u želucu i crijevima...)
l bolesti jetre i žuči (otečena ili tvrda jetra, ciroza, zastoj žuči, upale žučne vrećice, pojačano izlučivanje i stvaranje žuči, žučni grčevi, žutica, itd.)
l kod bolesti slezene
l za detoksikaciju cijelog organizma
l kod bolesti kože (izvana, kora krkavine namočena u octu za liječenje raznih krasta na glavi, koži...).
Ivan LESINGER
(za spomenute bolesti)
l 1 čajna žličica suhe usitnjene kore, 2 dl vode.
PRIPREMA: koru preliti vodom i kratko prokuhati, minutu-dvije, ohladiti i odmah procijediti.
UPOTREBA: uzimati prema potrebi 1-2 šalice čaja dnevno.
TINKTURA
(za spomenute bolesti)
l 200 g suhe usitnjene kore, 1 l 70-postotnog alkohola.
PRIPREMA: koru močiti 30 dana u alkoholu i procijediti.
UPOTREBA: uzimati 2-3 puta dnevno po 15-20 kapi, uz malo vode.
PRAŠAK
Usitnjenu koru samljeti u prah i koristiti dva-tri puta dnevno u količini koliko stane na vrh noža (0,5 grama).
KONTRAINDIKACIJE:
Krkavina se ne smije uzimati kod zapetljanja crijeva, akutnih bolesti crijeva, želuca, žuči i kod dehidracije.
KARAKTERISTIKE BILJKE
l OPIS: grm i drvo može narasti i do osam metara visine, a široki i ovalni listovi imaju dugačku peteljku. Cvijet je bijele do zelene boje i dosta neugledan i sitan. Plod je okrugla boba, na početku zelena, koja prema sazrijevanju postaje crvenkasta, a kad potpuno sazrije, crne je do crnoljubičaste boje. Kora je sivosmeđa, s bijelim točkastim poljima.
l VRIJEME CVATNJE: svibanj - lipanj.
l MIRIS I OKUS: bez naročitog mirisa i jako gorkog okusa. Ako se žvače kora krkavine stara godinu dana, pljuvačka požuti.
l STANIŠTE: raste među grmljem, u raznim šumama, svijetlim šumama, šikarama, uz naselja, potoke i rijeke...
l BRANJE I PRERADA: kora s grana i stabla skida se u proljeće (svibanj), tako da se nožem stvara spirala, a može se i svakih 20 centimetara nožem zasjeći te skidati kao cijev. Oguljenu koru sušiti na toplom i prozračnom mjestu, a može se odmah, svježa, usitniti. Kora je ljekovita suha, pa se uporabljuje tek nakon godinu dana.
l LJEKOVITI SADRŽAJ: antrahinonski spojevi, frangulin, frangulanin, franganin, glukofrangulin, emodin, izoemodin, saponin, šećer, tanin, frangulinska kiselina. Plod: glikozid ramnoksantin. Kora: glikozid frangularozid.
l TOKSIČNOST: glikofrangulin se za vrijeme sušenja kore razgrađuje na glukozu i frangulin. Uživanje bobica ili žvakanje svježe kore izaziva jaki nadražaj sluznice gastrointestinalnog trakta te povraćanje i proljev, čak krvavi.