Nakon što je nedavno našička gradska vlast izvansudskom nagodbom riješila višegodišnju „bitku“ između Našica i nasljednika obitelji Pejačević za vlasništvo nad Velikim i Malim dvorcem tako da će vlasniku Velikog dvorca Marcu Pejacsevichu isplatiti 720.000 eura za otkup oba dvorca, slična problematika već se godina provlači po kuloarima, ali i na sjednicama Gradskog vijeća Valpova gdje se pokušavaju dobiti odgovori na pitanje u kojoj je fazi povrat imovine nasljednicima valpovačkih grofova Normann i Prandau.

Naime, donošenjem Zakona o povratu imovine 1996. godine, te njegovim dopunama u idućim godinama, javnost Valpovštine bila je itekako svjesna da bi se vrlo lako moglo dogoditi da poput drugih hrvatskih gradova i u Valpovo jednog dana dođu prijeratni vlasnici najpoznatijih gradskih objekata i zatraže ih natrag. Upravo takva situacija, o kojoj se u nekoliko navrata ozbiljno govorilo tih godina (ali bez konkretnih dokaza), dogodila se posljednjeg dana 2002. godine, kada su nasljednici grofovske obitelji Normann pokrenuli postupak za povrat imovine u Valpovu i za to podnijeli zahtjev u Uredu državne uprave.

- Složeno pitanje povrata očekivalo nas je još od stupanja na snagu Zakona o povratu, odnosno Zakona o naknadi imovine oduzete za vrijeme komunističke vladavine. Taj zakon o naknadi koji je donesen 1996. godine potomcima nekadašnjih vlasnika grofova Normann, u ovom slučaju barunu Pereriri, kao ovlašteniku prava naknade, ide potpuno u prilog i u skladu s tim isti su 31. prosinca 2002. podnijeli zahtjev za povrat imovine - potvrdio je svojedobno gradskim vijećnicima Đuro Glavaš, valpovački pročelnik za gospodarstvo, koji je u ime Grada Valpova zadužen za ovaj slučaj.

Sukladno istom zakonu, nasljednici Normannovih pak imali su pravo na obeštećenje i povrat imovine u onoj vrijednosti kolika je bila 1947. godine, kada im je imovina oduzeta, o čemu bi im trebali ovisiti način i uvjeti obeštećenja. A lista oduzete imovine doista je impresivna jer su prije konfiskacije valpovački grofovi posjedovali sve značajnije objekte u Valpovu; od dvorca s pripadajućim objektima i prekrasnim perivojem, bivšeg hotela u središtu Valpova, gospodarskih zgrada, golemih površina obradive zemlje koja se nalazi na području nekoliko jedinica lokalne samouprave, preko zgrade u kojoj danas stoluje valpovačka gradska uprava, ali i kurije u kojoj je smještena bizovačka općinska uprava.

Koncem 2007. godine iz austrijskog Tirola u prvi službeni posjet Valpovu stižu i nasljednici grofova Normann; sin grofice Marije Normann, Georg Fereira iz austrijskog grada Rotenturna u pratnji odvjetnika Stjepka Medveda iz Valpova. No, unatoč očekivanju javnosti, na sastanku kojem su uz gradonačelnika nazočili i gradski pročelnici te članovi tadašnjeg poglavarstva nije bilo razgovora o povratu imovine valpovačkim grofovima, već je taj prvi sastanak bio tek „prigoda za upoznavanje i razmjenu mišljenja.“

- Grad Valpovo je itekako zainteresiran za temeljitu revitalizaciju dvorca i nestrpljivo čekamo ishod zahtjeva potomaka grofova o povratu imovine. Bez obzira na ishod, mogu samo reći da ćemo uložiti maksimalne napore kako bismo zaštitili interes građana i Grada Valpova i da ćemo i dalje voditi brigu o dvorcu te što bolje iskoristiti taj rijetki kulturni resurs koji predstavlja ukras grada - kazao je tada s neskrivenim optimizmom gradonačelnik Valpova Leon Žulj.

No, za Grad Valpovo pravi problemi s ovom problematikom tek su počinjali. Grad, koji se i dalje sudskim putem bori za vlasništvo nad dvorcem Prandau-Normann, i uz potvrdu Ministarstva kulture o uloženih 11 milijuna kuna u obnovu, nakon prvostupanjskog djelomičnog rješenja kojim se dvorac vraća nekadašnjim vlasnicima, nasljednicima valpovačkih grofova, izgubio je sve dosadašnje sudske sporove za njega, a i nadležno ministarstvo odbilo je njihovu žalbu. Sada se čeka očitovanje Upravnog suda i njihova prvostupanjska presuda. Ako i ona bude nepovoljna za Grad, ići će se s novom žalbom, najavili su u Gradu.

Prvostupanjskim rješenjem o povratu, Grad ostaje i bez zgrade gradske uprave, za što je Valpovo već uputilo žalbu Ministarstvu pravosuđa, no bez previše nade da će odluka biti drugačija nego što je to bila u slučaju dvorca, a novim/starim vlasnicima pripast će, čini se, i velike poljoprivredne te šumske površine, kao i građevinsko zemljište - potvrdio je na jednoj od sjednica Gradskog vijeća Đuro Glavaš.

- U ovom predmetu u našoj arhivi ishodili smo dosta dokumenata i potvrda o ulaganjima u ovaj objekt, angažirali smo i vještaka o tom pitanju te uložili prigovore, no treba znati i da je malo vjerojatno da će nam sve to pomoći da bi zgrada ostala u našem vlasništvu. Naime, u sudskom postupku sva ulaganja u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu zastarijevaju i može se staviti prigovor na zastaru, ali u tom slučaju najbolje što možemo izvući i tražiti je pravo na suvlasnički dio - pojasnio je vijećnicima Glavaš dodavši da se trenutačno za različitu vrstu imovine postupci nalaze u različitim fazama.

Naime, kako su, osim dvorca i najnovije odluke o zgradi gradske uprave, ovlaštenici prava tražili i povrat u poljoprivrednom zemljištu (za koje Grad nije ovlaštenik), kao i šume i šumsko zemljište te građevinsko zemljište, a s obzirom na to da je velik dio tog zemljišta izgrađen, za isto zemljište ovlaštenici će prema odredbama Zakona, u određenom iznosu imati pravo na obveznice RH koje mogu unovčiti.Grad Valpovo će pak biti obveznik povrata onog zemljišta koje se nalazi u građevinskoj zoni i čiji je Grad vlasnik. Valja naglasiti da su predmet povrata i šume i poljoprivredno zemljište, ali u ovom slučaju Valpovo nije obveznik povrata pa tako ni strana u upravnom postupku.

Zahtjev za povrat imovine pravni sljednici valpovačkih grofova podnijeli su 31. prosinca 2002., nakon promjena zakonskih propisa o povratu, odnosno naknadi, a prvostupanjsko djelomično rješenje kojim se zaštitni znak Valpova, dvorac Prandau-Normann vraća nekadašnjim vlasnicima, nasljednicima valpovačkih grofova, doneseno je 18. svibnja 2009.

Na to rješenje Grad je uložio žalbu iz određenih razloga poput njegovih ulaganja u kompleks dvorca, korištenje prostora u dvorcu od strane gradskih ustanova i udruga te drugoga. Žalbeni razlozi nisu bili prihvaćeni u drugostupanjskom postupku te je Grad pokrenuo upravni spor pred Upravnim sudom koji je 24. prosinca 2013. donio presudu kojom se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje drugostupanjskog rješenja.

U obrazloženju presude Upravni sud je naveo, što se tiče ulaganja, da sadašnji vlasnik - Grad, ima dva prava: prvo je da može zahtijevati priznavanje suvlasništva u omjeru ulaganja, a drugo je da mu prijašnji vlasnik isplati odgovarajuću naknadu u omjeru tih ulaganja. Sud je naveo da Grad ima pravo i retencije, odnosno zadržavanja, sve dok prijašnji vlasnik ne isplati naknadu za učinjena ulaganja, pojasnio je Glavaš, naglasivši da otvorena ostaje i mogućnost postizanja nagodbe, ali i podsjetio da je Grad prikupio određenu dokumentaciju od strane Ministarstva kulture i od Službe za financije i proračun Valpova, te naručio procjenu vrijednosti kompleksa dvorac Normann-Prandau, što su relevantni čimbenici za buduće pregovore, odnosno pokretanja sudskog spora radi zaštite svojih imovinskih interesa i ostvarenja zakonom određenih prava.

Radi zaštite svojih ulaganja, Ministarstvo kulture je pak, na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, predložilo Državnom odvjetništvu upis založnog prava na nekretnini dvorca u korist Republike Hrvatske, te je takav upis i proveden.

Što se tiče povrata neizgrađenog građevinskog zemljišta, pred nadležnim upravnim tijelom vodi se postupak vještačenja po ovlaštenim vještacima građevinske struke jesu li parcele koje su oduzete u trenutku donošenja zakona bile privedene namjeni ili ne.

Na nalaze vještaka Grad je predao očitovanje s dokazima o privedenosti namjeni te je nakon toga zatražen nalaz i drugog vještaka, nakon čega će uslijediti usmena rasprava u kojoj će sudjelovati zastupnici ovlaštenika naknade, vještaci i zastupnici Grada Valpova. Na građevinske parcele za koje je podnesen zahtjev za povrat, na prijedlog zastupnika ovlaštenika naknade upisana je zabilježba spora u zemljišnim knjigama prema posebnim zakonskim propisima o zemljišnim knjigama. Prema tome, kada je riječ o neizgrađenom građevinskom zemljištu, prvostupanjski upravni postupak još uvijek je u tijeku, bez prejudiciranja ishoda od strane Grada Valpova.