BEČ – Trenutačno najveća umjetnička instalacija u Beču, koja obuhvaća čak 20 katova nebodera u središtu grada djelo je splitske umjetnice Tanje Deman, prigodno nazvano “Ljetne radosti”. Djelić Splita preselilo je u centar Beča, prikazujući motive Poljuda, Mertojaka i Brda.

- Posebno nam je važno umjetnicima otvoriti prostore izvan svih granica i time se obratiti širokoj publici te nadahnuti istu. Ovogodišnjim prikrivanjem nebodera Ringturm djelom “Ljetne radosti” Tanje Deman uspjeli smo ujediniti hrvatsku ugodnu atmosferu s austrijskim veseljem zbog godišnjih odmora i integrirati ga u našu svakodnevicu - izjavio je dr. Günter Geyer, predsjednik upravnog odbora osiguravajućeg društva Wiener Städtische.

Omotavanje Ringturma postalo je već tradicija, a ove godine stvara snažnu poveznicu s Hrvatskom.

- Umjetnost kao univerzalni jezik uspijeva premostiti zidove i povezati narode. Odluku o prikrivanju bečkoga nebodera Ringturm djelom hrvatske umjetnice u usponu pokazuje kako se dugogodišnje prijateljstvo između Austrije i Hrvatske danas podrazumijeva na ugodan način - istaknula je na otvorenju Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska predsjednica u okviru svog prvog državničkog posjeta Austriji.

Prvi put umjetnik iz Hrvatske svoje djelo 'izlaže' koristeći fasadu tornja kao medij. Motivom slike “Ljetne radosti” Tanja Deman otvara bečki gradski prostor i prikazuje utopiju ljetnog osvježenja i opuštanja.

- Intrigiran i inspiriran raznolikim bečkim vodenim pejzažem‚ rad „Ljetne radosti” stvara fluidni i blagi prijelaz između dva svijeta, onog konstruiranog ljudskom rukom i prirodnog - kaže Tanja Deman o svom djelu.

Uz instalaciju hrvatske umjetnice na Ringturmu Vienna Insurance Grupa organizirala je i prateću izložbu u okviru ciklusa “Arhitektura u Ringturmu” u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci. Tako će zainteresiranim Bečanima i njihovim gostima biti predstavljena i arhitektura jedinstvenog svijeta hrvatskih otoka. Izložba je podijeljena u tri važna vremenska razdoblja i prati razvoj kulture gradnje od antičkog doba pa sve do srednjeg vijeka te 19. i 20. stoljeća, a naposljetku i modernih građevina današnjice.(N.Vek.)