S predsjednikom Nezavisnog cestarskog sindikata Mijatom Stanićem, upornim borcem protiv korupcije, razgovarali smo o negativnostima u cestogradnji, ali i pravednijim pravilima za održavanje referenduma.

Jeste li vi najpoznatiji sindikalac u RH ili više ljudi zna za, primjerice, Severa, Oreškovića ili Željka Stipića, vašeg suradnika u prikupljanju potpisa za tzv. referendum o referendumu?

- U referendumskim akcijama sigurno je najistaknutiji Stipić. On je na neki način i mene motivirao i dao mi snagu da krenemo u referendum o koncesiji. Prošle godine napravio je nešto dotad nemoguće, sa 17 sindikata prikupio više od 600.000 potpisa za raspisivanje referenduma o “outsourcingu”. I u ovoj akciji je glavni nositelj i najčvršća karika. Ja to sigurno nisam.

Izvijestili ste da je prikupljen dovoljan broj potpisa pa bi referendum, ako ne bude opet problema s Ustavnim sudom, trebao biti održan. Što ćemo time dobti?

- Dobit ćemo to da će se ubuduće na referendumima građani moći izjašnjavati i donositi bitne odluke te sprječavati moguće negativne odluke vlade, koje bi mogle imati loš utjecaj na javni interes. Ako se refrendum ne bi održao i donio zakon da je potrebno gotovo 400 tisuća potpisa i da je prikupljanje isključivo u uredima državne uprave, jasno je da to više ne bi bilo moguće jer je prikupljanje potpisa izuzetno velik i težak posao. I više nikada u budućnosti se ne bi stvorili preduvjeti da se na tu temu održi referendum. To znači da bi neka neodgovorna vlast mogla rasprodati neku stratešku imovinu RH, raditi što hoće, nametati građanima nemoguće obveze, a oni ne bi imali mogućnost na to bilo kako utjecati. Bilo bi vrlo opasno za budućnost da ova referendumska pitanja ne prođu.

Je li mišljenje ustavnopravnih stručnjaka koje ste uključili u postavljanje dvaju referendumskih pitanja jamstvo da ih Ustavni sud ovaj put neće osporavati ili još imate razloga za neizvjesnost?

- Mislim da nema razloga za zabrinutost oko ustavnosti pitanja zato što su na njima radila dvojica profesora ustavnog prava, Đorđe Gardašević i Robert Podolnjak. Pozitivno mišljenje o pitanjima je dao i treći ustavni stručnjak, Osječanin Mato Palić. To su profesori koji ustavno pravo predaju onima koji će sutra sjediti u Ustavnom sudu, učeći ih o ustavnosti. Pa ako oni nisu dovoljno stručni da postave najbolja pitanja neznam tko bi to onda mogao biti. Bila bi to pljuska struci, ako netko pokuša osporiti pitanja. A i Vlada bi time pokazala nepoštovanje struke. Tako da ne sumnjam da ova pitanja neće ići na provjeru ustavnosti, nego će ići referendum s tim pitanjima.

Kada bi se on mogao održati?

- Najesen. Dok pregledamo potpise i utvrdimo njihov točan broj, bez onoga što odbije Ministarstvo uprave i prođe cijela procedura, ne vjerujem da će se referendumi, jer su dva pitanja, održati prije listopada ili studenoga. Iako će biti dva referenduma, jasno je da se trebaju održati isti dan, samo će se glasati na dva listića.

Kako komentirate što su rodna mjesta nekih dalmatinskih HDZ-ovaca dobila priključak na autocestu, a Baranja još čeka (i za vrijeme vlasti HDZ-a, i SDP-a) u neizvjesnosti, iako je nizinska cestogradnja mnogo jeftinija od dionica uz more?

- To nema puno veze sa samim područjem nego s utjecajem političara, konkretno iz Slavonije i Baranje ili Dalmacije. Ako se netko tko je utjecajan u vladajućoj stranci zauzme za svoj kraj, on može činiti čuda. A ako je pasivan, ne uvjetuje i ne bori se za svoj kraj, to ide puno teže. To nema konkretne veze s Dalmacijom, nego su Kalmeta i Sanader s tih područja, oni su maksimalno iskoristili utjecaj i izborili se da ona imaju bolji pristup autocestama i samu autocestu, gdje god je moguće. To nema veze s područjem, nego s ljudima.

Od kada seže kriminal u HAC-u, na koji ste bezbroj puta upozoravali?

- Bilo ga je uvijek. Ne treba imati iluzija da se, u vrijeme Račanove vlasti, kada je Čačić bio na čelu toga ministarstva i kada je počela hiperbrza gradnja autocesta, baš sve radilo pošteno. Samo je pitanje mjere. Ono što se dogodilo dolaskom Božidara Kalmete na to mjesto, jest da su se drastično povećale provizije koje su se uzimale za gradnju dionica. Mi danas govorimo o korupciji u gradnji autocesta, zato što je tu bila određena grupa sindikalaca i entuzijasta i sve prijavljivala, a mislim da je slično bilo i u drugim investicijama. Dokle god je državnih investicija i slabe kontrole, tu je i kriminala. To nije nekakva specijalnost samo Božidara Kalmete, nego se drugima očito ne bave, pa prolaze velike korupcijske afere, a da se ništa ne dogodi. Čujemo da su se slične stvari događale i u Jadroliniji, na željeznicama i mnogim drugim mjestima. Očito od toga nitko nije 'operiran', pa ako svi šute iznutra ili ako nešto ne dođe na udar politike, onda proizlazi da je sve bilo najpoštenije. Ono što se dogodilo kod autocesta jest da je tu došlo do naglog rasta i 'divljanja' cijena izgradnje i poslova vezanih uz to. Činjenica je da je to vezano uz početak mandata Božidara Kalmete, a poslije se i Sanader sa svojim ljudima uključio u to, pa je cijena dodatno narasla. Pa kada gledamo kako su kroz godine rasle cijene gradnje po kilometru, to znači da je toga bilo sve više.

Dugo upozoravate da, unatoč pritvaranju suradnika bivšeg HDZ-ovog ministra prometa Božidara Kalmete (Livaković, Sapunar i drugi...) u HAC-u, tu pravde neće biti dok i Kalmeta s optužnicom ne završi na sudu. To ste dočekali, iako mu krivnju tek treba dokazati. Kako se osjećate, nakon toliko truda?

- To mi je na neki način potvrda vjerodostojnosti pred drugima. Da je sve ono što sam govorio i na što sam upozoravao prethodnih godina imalo temelja, da nisam nikomu ništa 'pakirao' i izmišljao. Jer se to nerijetko zna prikazati kao nekakav osobni animozitet. Ja doista ne znam ništa o privatnim životima ljudi koje sam spominjao, nego sam govorio o njima kao nositeljima odgovornosti za ta sredstva. I pet imena koja sam naveo u kaznenoj prijavi o udruživanju u 'zločinačku organizaciju', gdje sam Kalmetu naveo kao nositelja koji je osmislio, organizirao i upravljao tom organizacijom, a na kraju i dijelio novac, sva su se našla kao prvih pet i u optužnici. To znači da sam bio dobro informiran i točno označio o kome se radi. Kada je riječ o postupku koji je krenuo, vjerujem da će on završiti pravomoćnim presudama, a za Kalmetu da će mu kazna biti duža od pet godina i policija ga ispratiti u zatvor. To predviđam jer su razmjeri počinjenoga takvi da bi svaka kazna kraća od pet godina zatvora u njegovu slučaju bila smiješna.

Možete li procijeniti koliko je novca iz HAC-a izvučeno, od dvostruko naplaćenog bojenja tunela, mita i namještanja natječaja za pojedine dionice, pravljenja čvorišta autoceste do rodnog sela Ive Sanadera i tko zna čega sve ne?

- Mislim da tu prije svega treba govoriti o šteti jer je teško procijeniti koliko se novca uspjelo 'oprati' i završiti u privatnim džepovima. To svakako prelazi desetak milijardi kuna u cijeloj cestogradnji - ARZ-u, HC-u i HAC-u. Sve je to bilo pod Kalmetinom palicom, a poslije dijelom i Sanaderovom. Šteta je puno veća od novca koji je izvučen. Oni su prvo gradili i pomalo krali iz te gradnje, a onda su dalje gradili da bi krali. Smišljale su se nepotrebne investicije i kupovala se skupa tehnička oprema samo da bi se novac mogao izvlačiti.

Nije li bivši državni odvjetnik Mladen Bajić već davno morao potegnuti taj slučaj i je li njegova pasivnost najbolji dokaz da je djelovanje DORH-a najčešće usmjeravala politika, a ne struka, unatoč svim priznanjima koja je dobio?

- Imao sam cijeli niz tužbi i anonimnih prijava za to što sam javno govorio i upozoravao te trpio i pritiske i štete. Zato i kažem da sve te tužbe i prijave nisu adresirane meni, nego Mladenu Bajiću i suradnicima koji svoj posao nisu odradili na vrijeme. Jer zakasnjela pravda je nepravda. Nekoliko sam sudova i izgubio zbog toga što oni nisu proveli istragu. Tako da sigurno nisam zadovoljan kako su radili. Uvjeren sam da je premijer uvijek taj koji zapravo upravlja DORH-om. Zato i smatram da bi državnog odvjetnika građani trebali birati neposredno. Da kada kandidati prođu nekakav natječaj s određenim kriterijima, i ostane ih nekoliko, idu na izbore kao predsjednik države. Onda bi imali mandat od građana i njima služili, a ovako služe premijerima, koji preko Sabora imaju utjecaj na njihov izbor, pa su spremni skakati na svakoga na koga premijer upre prstom. Tako da je i za slučaj s Kalmetom, malo neuvjerljivo vrijeme kada optužnica dolazi. To mi ostavlja pomalo gorak okus u ustima, jer nakon šest godina od kada se o tome govori, moram se zapitati što su dosad radili? Ponekad imam osjećaj da me se uvlači u nekakve političke obračune, što ne želim jer ja nisam reagirao zato da bi netko dobivao izbore.

Ustavni sud zabranio je referendum o monetizaciji autocesta, a Vlada odustala od takvog modela, da bi se sada pojavila informacija da će ipak u monetizaciju na drugi način, preko tvrtke HAC ONC. Upozorili ste da se o tome treba odlučiti na referendumu, hoće li vas poslušati?

- Mislim da hoće. Mi ćemo iskoristiti sve ove instrumente. Radi se o tome da je Ustavni sud u odluci kojom zabranjuje referendum protiv koncesije rekao u završnom dijelu da se Vlada odustajanjem od koncesije, zbog razloga jer su građani prikupili dovoljan broj potpisa te je izgledno da koncesija ne bi prošla, samoobvezala da, ako odluči autoceste dati u koncesiju ili ući u drugi sličan pravni posao, provede referendum. Tzv. plan B sličan je pravni posao jer se ustupa upravljanje i održavanje autocestama, kao što je slučaj i s koncesijom, na dugi niz godina. Ako bi se to željelo provesti, mora biti referenduma. Ako Vlada ne odustane, opet ćemo se obratiti Ustavnom sudu, da bi se ispoštovalo ono što je sud napisao. Plan B je prodaja autocesta, i to za upola manje novca nego što se moglo dobiti za koncesiju, i može imati još gore posljedice. Riječ je o izigravanju Zakona i manipulaciji, ali sam uvjeren da ćemo to zaustaviti.