Idućih dana u Hrvatskoj će se na dražbama naći oko 1500 nekretnina – kuća, stanova, vikendica, poslovnih prostora, šuma, livada i oranica, a prodaju se jer su opterećeni ovrhama.

Govore to podaci u HGK-ovu Očevidniku nekretnina, odnosno podaci o aktivnim nekretninama ovrhe, dok je broj aktivnih nekretnina stečaja 262. No, to nije konačni broj imovine pod teretom ovrha. Gotovo 1500 nekretnina iz Očevidnika samo je dio te imovine, a riječ je o onoj kojoj je utvrđen datum dražbe i koji su objavljeni na ovom HGK-ovu pregledniku, dok druge dugom opterećene nekretnine svoj datum za odlazak na bubanj tek trebaju dobiti. “Brojčanik” na Očevidniku “vrti” se iz minute u minutu, prateći puls ukupnog dužničkog ropstva građana, uzimajući danak putem dugova, neplaćenih računa pa i onih banalnih, sa simboličnim iznosima zbog kojih, a jer su na njih “nakalamljene” kamate, ljudi ostaju bez krova nad glavom, bez imovine koja vrijednošću višestruko premašuje iznos duga, primjerice, za odvoz smeća, neplaćeni telefonski račun i sl. U Hrvatskoj je između 315.000 i 318.000 ovršenih, kaže predsjednik Hrvatske stranke ovršenika (HSO) Đuro Palijan.

- Pomnoži li se taj broj brojem članova prosječne četveročlane obitelji, tada pod teretom ovrha stenje oko 1.200.000 građana, a to je četvrtina građana Hrvatske - dodaje Palijan. Zajedno s ovršenim poduzetnicima, vrijednost ovrha svih ovršenika u Hrvatskoj je, procjenjuje, 30 milijardi kuna!

- Problem je u tome što se danas nekretnina može uzeti vlasniku zbog duga od, primjerice, samo 20.000 kuna. Kolega je imao stvarni dug od samo 19.700 kuna, a zbog kojeg je umalo ostao bez jedine nekretnine, u kojoj živi s obitelji, s dvoje male djece, a koja vrijedi milijun kuna. Zbog realnog duga od 19.700 kuna, no na koji su se u gotovo deset godina kalemile zatezne kamate, došlo mu je rješenje na 30 % vrijednosti nekretnine, a nalazi se u centru Zagreba! Znači, zbog tako malog duga trebala je biti prodana za 360.000 kuna, a kolega je trebao s malom djecom završiti na ulici. Srećom, ima prijatelja u Njemačkoj koji mu je posudio novac, čime je zatvorio dug i izbjegao najgore - kaže Palijan.

Sličnih je primjera niz, a potvrđuju to i slučajevi aktivnih nekretnina ovrhe u Očevidniku, gdje stoji da se kuća, dvor i oranica u Harkanovcima, ukupno 1600 m2, prodaju za samo 20.000 kuna, dok se kuća, dvor i voćnjak u Bocanjevcima, sve na 1150 m2, prodaju za 26.800 kuna. Prva kuća na bubnju je 6., a druga 16. lipnja. Kuća i oranica u Beketincima prodaju se za 60.000 kuna, oranica u Petrijevcima za 1600 kuna. Đuro Palijan u središte problema stavlja zatezne kamate, odnosno potrebu da se mijenja Zakon o zateznim kamatama.

– Ljudi ostaju bez imovine zbog bagatelnih iznosa za, npr. komunalije, a koji su 1-2 posto od vrijednosti imovine. To je nedopustivo! Sadašnja praksa sa zateznim kamatama i ostalim troškovima ide u prilog centrima moći. Nisam za ležanje po cestama i skupljanje susjeda kada dođe do najgorega, do oduzimanja imovine, već sam za mijenjanje Zakona o zateznim kamatama. Jer, ne smije se dogoditi da se dug ne naplati deset godina, što znači da se svjesno ide na njegovo napuhivanje zateznim kamatama. Nigdje ne dobijete izračun kamata – kojom metodom, kojim modelom, nego samo iznos i takvu praksu treba mijenjati - kaže Palijan.

Najveći je broj ovrha zbog mobilnih operatera, slijede one koje je pokrenuo HEP i drugi. U HSO-u stoga najavljuju da će najvjerojatnije izići na parlamentarne izbore te se kroz politiku pokušati izboriti za pravdu.