Objavljeno 30. svibnja, 2015.
Mobilnost hrvatskih radnika ostat će na niskoj razini, te neće izazivati poremećaje na tržištu rada
Vezani članci
NOVOSTI O ZAPOŠLJAVANJU U EUROPSKOJ UNIJI
Njemačka i Austrija i dalje su glavna odredišta hrvatskih radnika koji su se zaputili na rad u zemlje članice Europske unije. Ove dvije zemlje primile su 85 posto radno mobilnih Hrvata.
Europska komisija u petak je objavila novo izvješće o prijelaznim mjerama povezanima sa slobodnim kretanjem u kojem se zaključuje da će budući potencijalni priljevi hrvatskih radnika u druge države članice EU-a vjerojatno biti maleni, te kako nije izgledno da će prouzročiti poremećaje na tržištu rada.
- Mobilni građani iz Hrvatske većinom su radno sposobni i relativno dobro obrazovani, a u usporedbi s državljanima zemalja domaćina uglavnom su mlađi i mnogo je izglednije da će biti zaposleni - konstatira se u izvješću. Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage. Ona smatra kako mobilnost može predstavljati priliku i za radnike i za gospodarstva zemalja domaćina.
- To se pokazalo i u prethodnim proširenjima. Komisija je u potpunosti predana promicanju radne mobilnosti, te pritom želi osigurati da ona bude pravedna za sve - naglasila je povjerenica Thyssen.
Otkako je Hrvatska pristupila Europskoj uniji mobilnost hrvatskih radnika bila je slaba u odnosu na stanovništvo i radnu snagu 13 država članica koje trenutačno primjenjuju prijelazna ograničenja. Nakon pristupanja, Njemačka i Austrija ostale su glavna odredišta hrvatskih “gastarbajtera”, unatoč tome što primjenjuju ograničenja. Njemačka je primila 68, a Austrija 17 posto ukupnog broja mobilnih Hrvata.
U 14 država članica koje su širom otvorile svoja tržišta rada porast broja hrvatskih radnika bio je vrlo nizak u apsolutnom smislu. U Europskoj komisiji procjenjuju kako je izgledno da će mobilnost hrvatskih radnika i u budućnosti ostati na niskoj razini, te da neće izazvati poremećaje na tržištu rada čak ni u glavnim odredišnim zemljama te, prema procjenama, čak ni ako se ukinu ograničenja.
U izvješću se podsjeća na to kako su nakon prethodnih proširenja mobilni radnici EU-a donijeli potrebne vještine na tržišta rada zemalja domaćina i time pomogli nadoknaditi nedostatke lokalne radne snage. Istraživanja su isto tako pokazala kako mobilni radnici imaju neutralan ili pozitivan fiskalni utjecaj na gospodarstva zemalja domaćina.
Dario KUŠTRO
ODLAZAK OBRAZOVANIH JE UMJEREN
U izvješću se ocjenjuje kako je odljev mladih i visoko obrazovanih hrvatskih radnika, iako veći nakon pristupanja, i dalje umjeren. Nema dokaza da je njime izazvan nedostatak vještina u hrvatskom gospodarstvu. Naprotiv, u izvješću se ukazuje na pozitivan učinak mobilnosti radne snage za Hrvatsku koji se očituje u mogućem smanjenju nezaposlenosti, te koristima od doznaka koje šalju hrvatski radnici iz inozemstva.
SEDAM GODINA OGRANIČENJA
Radnu dozvolu izdaje nam 13 država članica
Države članice iz skupine EU-27 mogu radnicima iz Hrvatske privremeno ograničiti pristup svojim tržištima rada. Ukupno prijelazno razdoblje traje sedam godina i podijeljeno je na tri faze. U prve dvije godine, pristup radnika uređuje se nacionalnim zakonodavstvima drugih država članica. Ograničenja je odlučilo primijeniti 13 država koje u načelu od hrvatskih radnika zahtijevaju radnu dozvolu. To su Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Španjolska, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ostale su države odlučile na hrvatske radnike u cijelosti primjenjivati pravila EU-a o slobodnom kretanju. Ovo će razdoblje isteći 30. lipnja 2015. U drugoj fazi, koja će trajati tri godine, države članice mogu zadržati ograničenja ako o tome unaprijed obavijeste Komisiju.
U trećoj fazi, koja traje dvije godine, one države članice koje zadrže ograničenja u drugoj fazi još ih mogu produžiti ako postoji opasnost od ozbiljnih poremećaja na njihovim tržištima rada. Tijekom tih sedam godina države članice mogu ukinuti ograničenja u bilo kojem trenutku. Kasnije ih mogu ponovno uvesti ako su se pojavili ozbiljni poremećaji na njihovim tržištima rada ili opasnosti od takvih poremećaja. Prijelazne mjere neopozivo prestaju vrijediti 30. lipnja 2020.