Prema brojnim pokazateljima, Brodsko-posavska županija još uvijek je opterećena nizom problema. Stoga smo o aktualnoj situaciji u županiji razgovarali sa županom Danijelom Marušićem (HDZ), koji tu funkciju obnaša već drugi mandat.

Kako je danas stanje u županiji?

- Unatoč činjenici da je rat već daleko iza nas i da smo već neko vrijeme ravnopravna članica europske obitelji, ratna razaranja ostavila su brojne i danas vidljive posljedice u gospodarskom, ekonomskom i socijalnom pogledu, a globalna svjetska kriza još je dodatno produbila i naglasila naš neravnopravan položaj u odnosu na druge dijelove Hrvatske koji nisu u toj mjeri osjetili posljedice Domovinskog rata. Tijekom svih ovih godina, utvrđivanjem razvojnih ciljeva nastojimo potaknuti gospodarski rast i razvoj i smanjiti zaostajanje za prosjekom RH i EU, te našu Brodsko-posavsku županiju pozicionirati kao centar industrijskog i uravnoteženog ruralnog razvoja i mjesto rastućeg životnog standarda. Značajne napore, ali i sredstva, ulažemo u razvoj gospodarstva, posebice u sektoru malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva. Uspješno se realizira program njegova razvoja te smo jedina hrvatska županija koja na ovakav način, sustavno, potiče ovaj gospodarski sektor. Brojni su primjeri onoga što smo učinili u nastojanjima kako potaknuti gospodarski rast, otvoriti što veći broj radnih mjesta, pružiti šansu mladima kako svoju egzistenciju ostvariti u svojoj županiji, a istaknut ću samo nekoliko najznačajnijih investicija u posljednje doba. S pola milijuna kuna sufinancirali smo komunalno opremanje poslovnih zona u pet lokalnih jedinica, u cilju stvaranja preduvjeta za privlačenje investitora. U suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta i poslovnim bankama pokrenuli smo poseban kreditni program za ovaj sektor gospodarstva, i to pod iznimno povoljnim uvjetima i sa subvencioniranom kamatnom stopom, tako da su uvjeti za financiranje investicija poduzetnika kroz županijski kreditni program trenutno najpovoljniji na financijskom tržištu. Za novi kreditni program osigurano je novih 20 milijuna kuna. Po broju i iznosu odobrenih potpora u Poduzetničkom impulsu Ministarstva poduzetništva i obrta 2014., na visokom smo osmom mjestu od 21 hrvatske županije. Kako vidite, naše je djelovanje usmjereno jačanju gospodarstva na način koji vodi značajnom i kontinuiranom povećanju zaposlenosti, ali i kvaliteti radnih mjesta. Istovremeno, velika je pažnja usmjerena zaštiti prirode i okoliša kao temelja održivog razvoja i gospodarskih aktivnosti, te jedne od osnova razvoja ruralnog turizma. Sve do sada rečeno ima za cilj poboljšanje kvalitete življenja svih naših stanovnika, a kroz razvoj društvene infrastrukture i unapređenje položaja socijalno osjetljivih skupina nadamo se ubrzavanju ovoga procesa koji već daje pozitivne rezultate, što znači da sa začelja krećemo u razvojnom smjeru. Svoj razvoj želimo temeljiti na suradnji javnog, poslovnog i civilnog sektora.

Može li Županija i na koji način pripomoći izlasku iz gospodarske krize i tako zadržati mlade, obrazovane ljude koji sve češće trbuhom za kruhom odlaze u inozemstvo?

- Sve već spomenuto usmjereno je stvaranju boljih i povoljnijih životnih uvjeta. Duboko smo svjesni činjenice da gospodarski oporavak i budućnost razvoja počivaju na obrazovanju i cjeloživotnom učenju, stoga velike napore ulažemo u kontinuiran razvoj obrazovnog sustava u skladu s potrebama gospodarstva, a sve u cilju stvaranja kvalitetnog standarda primjerenog 21. stoljeću. Ulaganjem u osnovno i srednje školstvo kroz tekuće investicije, obnovu, dogradnju i rekonstrukciju, sustavno poboljšavamo uvjete školovanja na cijelom području županije. Mladima smo osigurali mogućnost nastavka školovanja na Veleučilištu, a sada svi zajedno radimo na ostvarenju projekta Sveučilišta u Slavonskome Brodu. Sveučilište ne znači samo nova radna mjesta, transfer znanja i tehnologija, privlačenje brojnih mladih ljudi željnih znanja, nego je i kotač zamašnjak znanstvenoistraživačkog rada i ukupnog gospodarskog oporavka i razvoja. Osnova razvoja je znanje, a budućim brodskim sveučilištem postat ćemo centar znanja za Brodsko-posavsku i susjedne županije, ali i druge, susjedne države.

Ono čime se BPŽ može pohvaliti broj je EU projekata. Koji su najvažniji projekti realizirani i koji su dalje u planu. Što se promijenilo u županiji nakon ulaska u Europsku uniju?

- Brodsko-posavska županija već je u pretpristupnom razdoblju realizirala značajna sredstva. Realiziran je ukupno 81 projekt u iznosu više od 425.600.000 kuna. Time smo pokrenuli proizvodnju i otvorili radna mjesta u sustavu vodoopskrbe i odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, tehnološkom parku u Novoj Gradiški, Regionalnom centru za biotehnološka istraživanja i razvoj. Ulagali smo u razvoj ljudskih potencijala, razvoj malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivredu. Izgrađene su nove farme (peradarstvo, svinjogojstvo, govedarstvo), podignuti višegodišnji nasadi, opremljene hladnjače. Ulagano je u komunalnu infrastrukturu-cestogradnju, vodoopskrbu, vodoodvodnju, plinofikaciju. Veliku pozornost poklanjamo europskim projektima u kojima vidimo budućnost daljnjeg regionalnog razvoja, što je jedno od osnovnih načela Europske unije. Samo u posljednjih nešto više od godinu dana provedena su ili su u provedbi 34 projekta u vrijednosti skoro 172 milijuna kuna, od čega su gotovo 115,5 milijuna kuna donacije Europske unije. Za IPA program pripremljeno je i prijavljeno 18 projekata u vrijednosti 36,3 milijuna kuna, dok je za Kohezijski fond i Strukturne fondove u pripremi još 36 projekata, čija je vrijednost više od tri milijarde kuna. U ovom vremenu krize europski fondovi bit će glavni izvor za realizaciju naših strateških projekata od kojih su neki već spremni za prijavu, a neki u pripremi poput Panonskog zelenog industrijskog parka, Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Šaguljama, izgradnje lučke infrastrukture, njene nadogradnje, razvoja terminala i pratećih objekata u lučkom području Slavonski Brod, Centra kompetencija za obnovljive izvore energije specijaliziranog za biomasu, zgrade Veleučilišta, projekta navodnjavanja i brojnih drugih.

Kao član Odbora regija EU u Bruxellesu, borite li se i na koji način za čišći zrak Brođana ugroženih emisijom štetnih plinova iz prekosavske rafinerije?

- Uloga Odbora regija jest iznošenje lokalnih i regionalnih stajališta o zakonodavstvu EU-a objavljivanjem mišljenja o Komisijinim prijedlozima. Komisija, Vijeće i Parlament savjetuju se s Odborom regija prije donošenja odluka na razini EU-a o pitanjima vezanima uz lokalnu i regionalnu upravu (primjerice, o politici zapošljavanja, okolišu, obrazovanju ili javnom zdravstvu). Moram istaknuti iznimnu kooperativnost i pomoć svih članica Odbora regija koji su nam pri lanjskim poplavama pružili podršku i stavili na raspolaganje raspoložive resurse. Odbor regija ima 353 člana, predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti država članica, a više smo puta raspravljali i o problemu onečišćenog zraka u Slavonskome Brodu. Kako je riječ o prekograničnom problemu, za ovaj problem zauzeli su se i članovi Europskog parlamenta Andrej Plenković i Marijana Petir, koji su se pismeno obratili Europskoj komisiji i potaknuli zanimanje za ovaj problem.

Kako komentirate politiku regionalnog razvoja u Hrvatskoj i novi Zakon o regionalnom razvoju?

- Bezbroj sam puta upozoravao na štetnost novog Zakona o regionalnom razvoju koji se negativno odražava na lokalnu i područnu samoupravu, kako u administrativnom, tako i gospodarskom smislu. Sve reforme koje ad hoc provodi ova vlada ruše neke već dostignute standarde i obezvređuju temeljna načela lokalne samouprave - supsidijarnost i solidarnost. Smatram svojom obvezom upozoriti na prešutnu centralizaciju koja se sustavno provodi na štetu svih, a posebice slabo razvijenih slavonskih županija. I kao župan Brodsko-posavske županije i kao njezin građanin, a što je i zajednički stav Hrvatske zajednice županija, držim da politika koju provodi Vlada RH ne vodi prema ujednačenom regionalnom razvoju i stvaranju jače kohezijske politike, već - naprotiv - jačanju velikih i gašenju malih.

Mislite li da bi Slavonija bolje funkcionirala s manjim brojem županija, gradova i općina?

- Vjerujem, a svoje mišljenje potkrepljujem i rezultatima obavljenih stručnih analiza, da ključ kvalitetnije javne uprave nije u teritorijalnom preustroju, nego u podizanju efikasnosti i efektivnosti javne uprave. Centraliziranjem usluga postiže se suprotni efekt - smanjivanja dostupnosti usluga i povećavanju troškova za krajnje korisnike. Pod krinkom smanjivanja troškova provodi se medijska kampanja o nepotrebnosti i prekobrojnosti općina i županija, a izvan fokusa se ostavljaju činjenice i ekonomski pokazatelji. Navest ću samo jedan primjer - na cca 170 km, koliko je duga naša Brodsko-posavska županija, sada više nemamo dvije nego samo jednu bolnicu. Kako nam je značajno smanjen i broj postelja za akutno liječenje, očito kod vladajućih prevladava mišljenje da zdravstvenu skrb ne treba osiguravati prema postojećim potrebama, nego će do ušteda doći smanjenjem broja pacijenata! Nitko ne može zatvoriti oči pred činjenicom kako gotovo svaki mjesec od kada je ova koalicija na vlasti, po jedna institucija prešutno i bez velike pompe “napusti” našu županiju, a to rezultira samo smanjivanjem dostupnosti usluga našim građanima i povećavanjem troškova. Osim toga, sustavno se prešućuje činjenica da u 20 hrvatskih županija radi 1900 ljudi, a samo u ministarstvima i uredima državne uprave ih ima više od 50.000! Bolju uslugu svim građanima ove države javna uprava može pružiti samo uz decentralizaciju obveza, ali i financijsku decentralizaciju. U ovom trenutku, bez dijaloga i provođenja šire javne rasprave, lokalnoj i regionalnoj samoupravi sustavno se oduzimaju i smanjuju izvori prihoda, a prenose poslovi i obveze.

Razgovarala: Marija RADOŠEVIĆ