Magazin
OD ŠUME DO PRAŠUME

Arboretum Lisičine: Cvjetni i
mirisni raj s okusom gorčine!
Objavljeno 30. svibnja, 2015.

Da čovjek ne povjeruje! Toliko rascvjetale ljepote u papučkim vrletima, među pošumljenim obroncima, skrivene od oka slučajnog prolaznika, ali širom otvorene namjerniku koji dođe samo radi druženja s prirodom, da bi joj se divio i uživao u njezinu zagrljaju. Takav je arboretum Lisičine.

To čarobno mjesto nalazi se na području općine Voćin, desetak kilometara udaljeno od općinskog središta, a dvadesetak od Slatine. Kod mjesta Hum od prometnice Slatina - Voćin odvaja se uska, vijugava i oštećena cesta kroz šumu, kojom se od rata koriste samo članovi ribičkih udruga koji na obližnjem jezeru održavaju svoja natjecanja i posjetitelji arboretuma. Još prije mnogo godina pisali smo da će s boljim vremenima doći i bolje ceste, a arboretum će, kao zaštićena prirodna vrijednost, zasigurno više nego značajno obogatiti turističku ponudu Virovitičko-podravske županije. Sve to vrijedi i danas, ali se “bolja vremena” odgađaju za neko (neodređeno) buduće vrijeme. Jedino je sigurno da je arboretum na najboljem putu, čiji veći dio je već prevalio, da postane vrijedna slavonska turistička destinacija, poput Jankovca, Višnjice ili Orahovačkog jezera.

TJEDAN VRTOVA

Arboretum Lisičine najmlađi je u Hrvatskoj, ali je jedan od najbogatijih biljnim vrstama. Rješenjem slatinskoga Šumskog gospodarstva Papuk, a potom i rješenjem Republičkoga komiteta za poljoprivredu i šumarstvo SRH u Zagrebu iz 1979. godine, iz redovnoga gospodarenja izdvojena su za potrebe arboretuma dva odsjeka ukupne površine 36,65 hektara, a otkupljeno je i privatno zemljište unutar prirodnih granica arboretuma, koji je time povećan za još sedam hektara. Povijest njegovih početaka seže u 1963. godinu, a osnovan je 1979. zalaganjem inženjera šumarstva Đure Jorgića. Od prvog unošenja sadnog materijala do kraja 1985. posađeno je oko 1100 taksona i hortikulturnih kultivara, a prije Domovinskog rata s oko 2500 različitih vrsta drveća i grmlja iz gotovo cijeloga svijeta arboretum Lisičine bio je jedan od najznačajnijih u jugoistočnom dijelu Europe.

Danas taj lokalitet ima samo 511 taksona i kultivara, a sve ostalo uništeno je tijekom ratnih zbivanja i u poslijeratnom vremenu. Divljač se u arboretumu slobodno kretala, kao u običnoj šumi, a zbog neriješenih vlasničkih odnosa nitko se nije brinuo o nasadima pa je veliki broj unikatnog drveća jednostavno posječen. Do toga je došlo i zbog nepoznavanja vrijednosti zasađenog drveća i grmlja. Cijelo je područje bilo minirano pa je i zbog toga sustavna briga o obnovi toga lokaliteta bila onemogućena. Danas je arboretum u vlasništvu Hrvatskih šuma, Uprave šuma Našice.

KAO PTIČICE...

Lisičine je 1986. godine posjetilo pedesetak stručnjaka iz 30 zemalja svijeta i tada je zasađeno jubilarno stablo, jedna lipa, ali danas više ne postoji ni lipa, ni memorijalni kamen gdje je taj posjet zabilježen. U listopadu 2002. atraktivno predavanje o arboretumima u svijetu i kod nas, s posebnim osvrtom na izgled i stanje u kome se nalazi arboretum Lisičine, održao je u Slatini prof. dr. Želimir Borzan sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zavoda za šumarstvo, genetiku i dendrologiju.

- U toj divljini danas je nužno selekcionirati i očistiti ono što više nije plemenito, što više nije onako kako je trebalo biti i čemu je namijenjeno - rekao je dr. Borzan, te dodao: “Sigurno je da se određeni rezovi u arboretumu moraju načiniti, ali sada se ide i u njegovu obnovu. Pojedina stabla se moraju ukloniti jer su stradala od štetnika, bolesti, nevremena, ili zbog preguste sadnje, da bi se poslije ostavili bolji i ljepši primjerci.”

Na kraju predavanja dr. Borzan je pokazao fotografiju dviju ptičica, snimljenu u arboretumu, rekavši: “Ovaj snimak pokazuje gdje se danas nalaze Lisičine, kao i ove dvije jadne ptičice, koje su vjerojatno ispale iz svoga gnijezda i šćućurile se na ovoj grani, očekujući pomoć da mogu poletjeti i da se mogu dalje razvijati.”

Godinama je u Lisičinama jedino priroda prkosila samoj sebi i ljudskoj nebrizi. Ali opstao je arboretum unatoč ratu, minama i životinjama. Istina, bilo je nekoliko inicijativa za revitalizaciju toga jedinstvenog lokaliteta, ali sve je ostalo na pokušajima i manjim zahvatima, a svodilo se na akcije volonterskih udruga, kao što je slatinska Udruga mladih Krik. Ipak, posljednjih godina sustavnije se nastoji ostvariti projekt zaštite i oživljavanja arboretuma. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije 2009. godine dobila je na raspisanom natječaju Ministarstva turizma nepovratnih 40.000 kuna za projekt “Arboretum Lisičine - turistička destinacija”. Sredstva su utrošena za analizu i determinaciju biljnih vrsta u arboretumu te postavljanje pločica sa stručnim oznakama vrste i areala na latinskom i hrvatskom jeziku.

Hrvatske šume su 2013., u suradnji s mađarskim partnerima te s Virovitičko-podravskom županijom i županijskom Razvojnom agencijom Vidra, realizirale IPA projekt Programa prekogranične suradnje Mađarska - Hrvatska na jačanju prirodnih šumskih resursa pod nazivom Nature No. 1 (Priroda je prva i dragocjena) vrijedan 552.028,26 eura. S hrvatskim dijelom sredstava u iznosu od 272.000 eura uređeni su putovi i jezero, postavljene ploče s kartama i opisima biljaka, uređena mjesta za odmor, klupe i sjenice. Bio je to prvi takav projekt u kome su sudjelovale Hrvatske šume, a obnovljeni arboretum ponovno je otvoren za javnost, na svečanosti 2013. godine, održanoj u Hrvatskom domu u Voćinu u sklopu manifestacije Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske.

Sekcija botaničkih i školskih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki Hrvatskoga botaničkog društva, u suradnji s brojnim suorganizatorima, organizirala je i ove godine, od 11. do 17. svibnja, petu manifestaciju Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki. Na vrijednost i važnost botaničkih zbirki upozoreno je brojnim radionicama, predavanjima, obilascima vrtova te izložbama. Sudjelovanje u manifestaciji preporučilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - sukladno školskom kurikulumu - svim hrvatskim osnovnim i srednjim školama.

Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske bio je prilika da i Lisičine promoviraju svoju vrijednost i osvijeste javnost da su ovakve riznice biljnih vrsta važan dio hrvatske povijesti i kulture te čuvari biološke raznolikosti. Tu biljnu enciklopediju na Papuku posjetilo je 180 učenika Osnovne škole “Davorin Trstenjak” iz Čađavice, čiji su osmaši imali prezentaciju zanimanja šumarski tehničar. Učenici sedmih razreda OŠ Suhopolje fotografirali su biljke za izradu fotoherbarija, a arboretum su posjetili i učenici Osnovne škole Voćin. Studenti Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku s velikim zanimanjem istražili su floru i faunu arboretuma. Šumarija Voćin svima je osigurala stručno vodstvo kroz arboretum, organizirane su različite aktivnosti, radionice i igre, kako bi se naglasile vrijednosti bioraznovrsnosti i potreba očuvanja prirode.

Bilo je i manjih skupina hodočasnika u Voćin koji su željeli vidjeti tu ljepotu prirode, ali i individualnih posjeta. Dipl. ing. šumarstva Bojana Ardalić Filić iz Šumarije Voćin posebno pamti slučaj učenice u invalidskim kolicima iz Čađavice. “Nismo htjeli da ona ostane uskraćena za taj jedinstveni doživljaj pa smo cijeli obilazak arboretuma prilagodili njezinim mogućnostima kretanja, i svi su bili zadovoljni. Inače, već nas tradicionalno posjećuju Tehnička škola iz Virovitice, Šumarska škola iz Barcsa u Mađarskoj, Gimnazija Daruvar te škole i vrtići s područja županije”, rekla nam je Bojana Ardalić Filić.

VIDIKOVAC

Premda je prije više godina najavljena i obnova zgrade arboretuma s vidikovcem, koja nikad nije završena, a trebala je biti državni centar za šumarsku genetiku, od toga još uvijek ništa. Arhitektonski zanimljiva građevina sve više postaje ruševina prepuštena zubu vremena. Predviđeno je da se arboretum razvija pod nadzorom stručnjaka Šumarskog fakulteta te da se financira isprva kao objekt s posebnom namjenom sredstvima šumarstva, a poslije samostalno sredstvima vlastite rasadničke proizvodnje i naplatom ulaznica te iskorištavanjem okolnog zaštitnog pojasa šuma i tek manjim dijelom sredstvima Hrvatskih šuma. Za uređenje zgrade arboretuma, pristupne ceste i parkirališta te za kompletnu revitalizaciju lokaliteta s izgradnjom popratnih sadržaja zasigurno će trebati još dosta vremena i novca. Ali napokon je krenulo i više je nego dobro što se taj papučki dragulj obnavlja, premda polako i skromno.

Sve u svemu, arboretum još uvijek nije uređen kako bi trebalo i kako bi morao biti, još uvijek podsjeća na Borzanove nejake ptičice ispale iz gnijezda koje čekaju pomoć da bi samostalno poletjele, ali je i dalje pravi šumski dragulj Virovitičko-podravske županije i cijele zapadne Slavonije.

Piše: Petar ŽARKOVIĆ

BILJNO CARSTVO
Hortikulturni dio najatraktivniji

Prema riječima rukovoditeljice Odjela za ekologiju UŠ Našice Nataše Rap, arboretum Lisičine specifičan je po velikom broju četinjača i četinjarskih kultivara iz primorskih krajeva te iz planinskih krajeva iz ostalih zemalja i kontinenata. Bojana Ardalić Filić kaže da je posjetiteljima najatraktivniji hortikulturni dio arboretuma, na kojem je zasađeno ukrasno drveće i grmlje, a na zasebnim dijelovima zasađene su vrste iz Europe i Azije te iz Sjeverne Amerike. Iznimno je značajna i skupina rhododendrona.

Profesori biologije iz škola u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji održat će u subotu, 30. svibnja, Stručno vijeće u Voćinu, o temi Lisičine...

Za uređenje zgrade arboretuma, pristupne ceste i parkirališta te za kompletnu revitalizaciju lokaliteta trebat će još dosta vremena i novca...

HRVATSKA NEBRIGA
Ne znamo cijeniti to što imamo

Tadašnji direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski, prgodom posjeta Lisičinama 2003., ustvrdio je da će arboretum “u dvije godine biti u cijelosti obnovljen, a bit će dovedena u funkciju i započeta zgrada za znanstvena istraživanja i stručno obrazovanje mladih, jedinstvena u Hrvatskoj, sve pod stručnim i znanstvenim nadzorom profesora sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu”. Ledinski je naglasio kako će za obnovu biti potrebna pomoć lokalne samouprave, ali i ministarstava. Komisija Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture RH u srpnju 2006. godine posjetila je arboretum Lisičine, u svrhu upoznavanja lokaliteta prije izdavanja suglasnosti o njegovoj zaštiti, što je obvezni preduvjet proglašenja nekog područja zaštićenom prirodnom vrijednošću, odnosno zaštićenom park-šumom. Umirovljeni profesor sa Šumarskog fakulteta Želimir Borzan, koji se godina skrbi o Lisičinama, jednim od samo pet arboretuma u Hrvatskoj, usporedivši stanje s oko 500 arboretuma u Mađarskoj, rekao je: “Mi ne znamo cijeniti to što imamo i ne ulažemo dovoljno. Država deklarativno prihvaća projekt obnove arboretuma, ali financijski ne podržava takva nastojanja i potrebe.”

BURNE GODINE
Zgrada devastirana i prije dovršenja

Uz osnivanje arboretuma Lisičine veže se ime Đure Jorgića, koji je još kao student 1963. zasadio prve primjerke drveća na predjelu Trešnjik, a poslije nastavio održavati arboretum kao upravitelj Šumarije Ćeralije. Uoči srbočetničke agresije na Hrvatsku Đuro Jorgić napustio je svoje imanje i arboretum te otišao sa svojim sunarodnjacima put Srbije. Sredinom veljače 2004., na tada 61-godišnjeg Jorgića kao povratnika sasvim slučajno naišao sam upravo u Lisičinama. “Ja sam stvarao taj arboretum, radili smo dobrovoljno subotom i nedjeljom, a taj posao nije bio dodatno plaćen. Danas je arboretum u jadnom stanju. Zgrada koja je trebala biti državni centar za šumarsku genetiku potpuno je devastirana i prije dovršenja, a prava je katastrofa što su mladi napravili u arboretumu”, ustvrdio je tada Jorgić, pokazujući uklonjene ili oštećene rijetke vrste i ostavljena samonikla bezvrijedna stabla. Mladim volonterima nedostajala je stručna pomoć, a oni sami nisu bili upućeni što i kako u arboretumu treba raditi. Jorgić je tada upozorio na potrebu podmlađivanja pojedinih vrsta i njegovanja rasadnika.

U OKU FOTOGRAFA
Velika akcija 2010. godine

Fotovideoklub Slatina organizirao je lipnja 2010. godine dvodnevnu 4. fotografsku koloniju “Ljepota Slavonije u oku fotografa”, koja je okupila fotoamatere iz Hrvatske, BiH i Srbije, pa je tako postala međunarodna. Osim domaćih, u Slatini se okupilo 36 ljubitelja fotografije, predstavnika fotoklubova iz Travnika, Bihaća, Viteza, Novog Sada, Nove Gradiške, Osijeka, Virovitice, Zagreba, Petrinje, Donjeg Miholjca i Vukovara. Svaki fotoamater donio je četiri svoje fotografije i izabrao još četiri fotografije snimljene za trajanja fotokolonije u arboretumu Lisičine i u Voćinu.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana