Objavljeno 28. svibnja, 2015.
ĐAKOVO – Josip Vinkešević, predsjednik Saveza kulturno-umjetničkih društava Slavonije i Baranje, začetnik ideje o osnivanju priredbe „Ivanjski kresovi“ u Đakovu, i Martina Mišetić, etnologinja iz Vinkovaca, boravili su tri dana u Monsu u Belgiji, ovogodišnjoj Europskoj prijestolnici kulture, na međunarodnom kongresu Ivanjskih vatri. Naše predstavnike pozvalo je Hrvatsko veleposlanstvo u Bruxellesu.
- Oni su čuli da ti običaji u nas u Hrvatskoj još žive, u nekim krajevima više, u nekima manje. Među 70-ak delegata iz cijele Europe samo su se tri zemlje predstavile referatima. Bio je pročitan naš referat, te referat Francuza i Estonaca. Osim izlaganja mi smo imali i četverominutni videoprogram snimljen prije dvije godine u parku kada su Semeljčani lilali. Taj je običaj donesen iz Bosne. Srednja i sjeverna Bosna taj običaj čuvaju i dandanas. Dio stanovništva koji se doselio u Slavoniju taj je običaj donio sa sobom. Bili smo jako lijepo prihvaćeni. Predstavnici Katalonije pozvali su nas na kongres koji će se iduće godine održati u Barceloni. Nama su rekli da povedemo i jedno kulturno-umjetničko društvo koje na programu ima takve običaje - kaže Vinkešević. Dodaje i kako je u Belgiji sačuvan običaj koji se veže uz vatru, ali je riječ o nekakvom gutanju vatre. Zanimljivo je, kaže, kako Estonija ima gotovo 80 posto iste običaje Ivanja kao i u nas.
– Što je društvo naprednije, običaji počinju izumirati, zaboravljati se. Više ljudi ne vjeruju da ako preskoče vatru, godinu dana neće imati grlobolju ili glavobolju - kaže Vinkešević. Pojasnio nam je i povijest ovog običaja u Hrvatskoj. - Ti su običaji kod nas dosta razvijeni, odnosno sačuvani, posebno u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Istražujući naš teren, pronašli smo podatke da su se još do Prvog svjetskog rata održavali u Đakovštini. Rudiment toga je upravo lilanje, koje je sačuvano u Vuki, Koritni, Semeljcima. Zbog toga smo i osmislili priredbu. Oko sredine 19. stoljeća navode se podaci kako se Ivanje slavilo u Đakovu, Požegi i Brodu, odnosno u gradovima, a kako u selima. Međutim, mala je bila razlika. Mi smo rekonstruirali te neke detalje koje naši KUD-ovi iz Đakovštine imaju. Želimo to proširiti i da to postane dio programa KUD-ova, a ne samo plesovi i već poznati običaji - kaže Vinkešević.
Malo više od tri tjedna ostalo je do priredbe koja njeguje ovaj običaj, a tako se i naziva „Ivanjski kresovi“. Organizira ju Savez KUD-ova Slavonije i Baranje, a održava se u Strossmayerovu parku.
– Bit će ondje sedam društava; naša su tri, odnosno dva društva Satnica i Gašinci čine jednu cjelinu i oni će dati uvodnu scenu, a završnu Lipa Semeljci, koji imaju poznati običaj preskakanje vatre i lilanja. Između je običaj Ivanja u Podravini, iz Bilogore nam dolazi Veliko Trojstvo, potom društvo iz Turopolja te jedno društvo od Karlovca. Bit će to presjek kroz panonski dio Hrvatske s ovim običajem - kaže Vinkešević, koji je urednik priredbe. Režiju potpisuje Robert Vildman, a pokroviteljstvo gradonačelnik Zoran Vinković.M.Muškić
TRI MANIFESTACIJE
Dvije su velike priredbe koje organizira Savez KUD-ova Slavonije i Baranje. Jedna je “Ivanjski kresovi”, koja se održava 21. lipnja, na prvi dan ljeta, ove je godine to 16., a druga velika priredba je „Smotra starogradskih pjesama i plesova“, koja će se ove godine održati 18. put. Ona se uvijek organizira subotom uoči Svete Kate. Ove godine uvodimo i jednu novu smotru koja će biti također u Đakovu, u Hrvatskom domu kulture, 5. prosinca pod nazivom „Godina dana hrvatskih narodnih običaja“. Takve priredbe još nema, mi idemo eksperimentalno, a imamo pomoć i Ministarstva kulture. Ove će godine u toj priredbi sudjelovati društva iz Đakovštine, a iduće godine, ako Bog da, društva iz Slavonije i Baranje.