Tri godine zaredom vlasnik splitske tvrtke Bit-Art Informatika Marko Šušnjar odbija primiti nagradu Fine za najuspješniju hrvatsku tvrtku. Za Večernji list kazao je kako je razlog – antipoduzetnička klima u zemlji.

Šušnjar kaže kako okolina pokazuje zavist prema uspjehu ili uspješne poduzetnike gleda kao kriminalce, a državne institucije tvrtke iz kojih stižu kritike zbog loših uvjeta poslovanja odmah stavljaju pod povećalo. Ističe kako se kvalitetni ljudi umaraju i da je, bez obzira na to što poduzetnik stvara novu vrijednost i plaća sve poreze, klima za poduzetnike loša i ne podupire ih se.

“Antipoduzetnička klima” bio je prije dvije godine u hrvatskoj javnosti često korišten termin. Valja podsjetiti kako su primjerice 2013. godine, nakon uvođenja fiskalizacije, poduzetnici bili gotovo prozvani lopovima ili neprijateljima hrvatske države i utajiteljima poreza te su inspektori redovito kažnjavali i zatvarali ugostiteljske objekte na mjesec dana i zbog samo nekoliko kuna viška u blagajnama. U posljednje vrijeme “antipoduzetnička klima” rijetko se spominje, premda se za poduzetnike malo toga promijenilo nabolje. Istina, ugostiteljske lokale inspekcije rijetko zatvaraju zbog prekršaja, ali gospodarstvo je još uvijek na dnu i država, pa i društvo, poduzetnike ne cijeni u mjeri u kojoj bi oni trebali biti cijenjeni. Poduzetnike, baš kao u socijalizmu, i dandanas u većini javnih ustanova, koje bi upravo trebale biti na usluzi građanima i gospodarstvu, službenici neće dočekati s “crvenim tepihom” i dati sve od sebe kako bi dobili sve potrebno za svoj rad ili investicije. A poduzetnici su, potpuno sigurno, jedini koji zemlju mogu izvući iz gospodarske krize i smanjiti nezaposlenost.

Gospodarstvo tek protekla dva tromjesečja bilježi stidljive pozitivne pomake. Za te pomake, istaknuli su i međunarodni ekonomski stručnjaci, nisu zaslužni potezi državne vlasti, koja je trebala reformama značajnije olakšati poslovanje poduzetnika. Za hrvatski blagi gospodarski rast zaslužan je oporavak najvažnijih izvoznih tržišta hrvatskih tvrtki.

Vlada je, istina, u međuvremenu provela neke poteze koji olakšavaju poslovanje poduzetnicima poput smanjivanja nekih parafiskalnih nameta ili smanjivanja poreza na dohodak, međutim to ni izbliza nije dostatno da bi se moglo reći kako u Hrvatskoj vlada prijateljska poduzetnička klima. Odnosno okružje koje će poduzetništvu omogućiti veće profite. Zaključak je to i nekoliko poduzetnika s kojima smo razgovarali o ovoj temi. Većina uopće ne želi da im se ime spominje u novinama jer tvrde kako je samo taj detalj dostatan pa da im na vrata nahrupe inspektori i poreznici kako bi zbog javne kritike “haračem” zbog bilo kojeg razloga kaznili poduzetnika.

Poduzetnici kao najveće probleme i razloge zbog kojih bi se klima u Hrvatskoj mogla nazvati antipoduzetničkom navode već dobro poznate razloge. Direktor i vlasnik osječke građevinske tvrtke Monte Mont Vladimir Iličić ističe kako probleme stvaraju prečeste promjene zakona i drugih pravnih akata, koje je poduzetnicima teško pratiti i neprestano se prilagođavati. Zatim je tu problem represija inspekcija i poreznika, koji će umjesto savjeta uvijek prije posegnuti za kažnjavanjem poduzeća za prekršaje, bez obzira na to jesu li oni nastali nenamjerno ili namjerno. Nadalje, dodaje on, veliku nesigurnost u poslovanju stvara mogućnost da će poslovni partner ili kooperant nanijeti veliku štetu izbjegavajući svoju obvezu otvaranjem predstečajne nagodbe. Zakonski okviri su takvi, kaže Iličić, da je poduzetniku vrlo teško otpustiti lošeg radnika, a uz relativno visoke poreze i dalje su tu brojni parafiskalni nameti.

I u Vladi su svjesni da parafiskalni nameti otežavaju rad poduzetnicima. Ministri Grčić i Lalovac najavili su u travnju, predstavljajući reformske mjere, kako će Vlada nakon što je već prije ukinula parafiskalne namete poduzetništvu za 430 milijuna kuna na godišnjoj razini, do kraja godine namete smanjiti još za ukupno 330 milijuna kuna. Grčić je pojasnio kako će se smanjiti šumski, vodni i komunalni doprinos. Za deset posto trebala bi biti skinuta članarina za obrtničku i gospodarsku komoru, a smanjili bi se i troškovi nekih liječničkih provjera, odnosno zdravstvenih provjera poduzetnika koji se bave specifičnim djelatnostima. No, pravo je pitanje zašto će Vlada tek sada raditi na smanjenju tih nameta gospodarstvu, nakon punih sedam godina recesije?!

Zanimljivost je što osim državnih tijela o poduzetnicima negativno mišljenje imaju i građani. Prije godinu dana, u lipnju 2014., na tradicionalnom HUP-ovom Danu poduzetnika predstavljeno je istraživanje o stavovima građana prema poduzetnicima i poduzetništvu, koje je pokazalo kako samo 26 posto građana ima pozitivan stav prema poduzetnicima, a njih čak 40 posto negativan. Tri četvrtine ispitanih građana drži lošom poduzetničku klimu u zemlji. Gotovo je navjerojatno pa i kontradiktorno to što iako građani negativno percipiraju poduzetnike, njih 62 posto smatra da su poduzetnici glavni nositelji koji će zemlju izvesti iz krize. Istraživanje je provedeno lani i do danas se vjerojatno nije mnogo promijenilo. Za građane, pa i državu, poduzetnici su i dalje i lopovi i spasitelji.