Objavljeno 25. svibnja, 2015.
Od 31. srpnja 2012. do danas broj dužnika smanjen je za 19.048, a ukupni dug za 9 milijardi kuna
Država se voli onoliko koliko se plaća porez – na tragu je to poruke koju je ovih dana izrekao premijer Zoran Milanović, komentirajući odluku predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović kako da donira 1,17 milijuna kn iz kampanje, a da pri tome ne plati porez.
A, koliko ju se kroz ne/plaćanje poreza ne/voli, država je pokazala u srpnju 2012., kada je objavljena prva u nizu lista srama objavljenih za mandata ove Vlade – listu poreznih dužnika. Popis je obuhvatio tvrtke, obrtnike i građane, ali i pojedina ministarstva i drugi državni 'subjekti'. Ukupni dug nastao u 20 godina, objavljeno je tada, premašivao je u jednom trenutku 51 mlrd. kuna.
Lipa: To je lista srama Porezne uprave
Osnivač i dopredsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa Davor Huić za (toliki) porezni dug kaže da nije sramota dužnika nego Porezne uprave.
- Građani se mogu zapitati kako je moguće da dug bude 50 mlrd. kuna, kako je moguće tolerirati toliki porezni dug. Radi se o stotinama i stotinama neuspješnih poduzeća koja i dalje posluju, kojima se gleda kroz prste kada je o plaćanju poreza riječ. To je lista srama Porezne uprave! Pravo je pitanje - kako porezni dug nastaje, kako se može tako nagomilati, znači li da se odabranim poreznim dužnicima gledalo kroz prste. To je golem prostor za korupciju jer to znači ako si dobar s pravim ljudima - ne moraš platiti, neuspješna si tvrtka, ali na takav način preživljavaš na tržištu - kaže Huić.
Nakon početnog javnog crvenjenja – stranica je od trenutka objave zbog golemog broja ulaza na nju više puta padala, neki su uspjeli dokazati otkud im novac, neki su se žalili, treći pak najavljivali tužbe. Na popisu dužnika našla su se tada 7124 poduzeća čija su ukupna dugovanja 15 milijardi, 13.066 obrtnika s dugom 4,4 mlrd., te 82.180 građana s dugom od deset mlrd. kn, ukupno 29,9 mlrd. kn poreznog duga.
Tadašnja šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec najavljivala je i druge mjere uvođenja reda u porezni sustav i odlučnu borbu protiv neplatiša. Za to što se porezni dug od 51 mlrd kn prethodnih godina nije spominjao prozivala je bivšu vladu te isticala da su na listi dužnika najvećim dijelom poduzetnici koji dugi niz godina nisu podmirivali svoje obveze, a da su istovremeno stjecali imovinu velike vrijednosti. Lista srama poreznih dužnika pred svojom je trećom godinom objave pa je pravo pitanje kakve je efekte polučila.
Porezna: Dug manji za 9 milijardi kuna
U Poreznoj upravi ističu da je od objave liste, od 31. srpnja 2012., u odnosu na listu objavljenu 30. travnja 2015. broj dužnika smanjen za 19.048, a ukupni dug za deset mlrd. kuna. Prema podacima Porezne, da li zbog objave liste ili možda ipak drugih mjera, već nakon tri mjeseca od njene objave, krajem listopada 2012., porezni dug smanjen je za 5,3 mlrd. kuna, a silaznu putanju ima sve do danas, kada je krajem travnja iznosio 21 mlrd kuna. I, dok je u tom vremenu porezni dug tvrtki i obrtnika u padu, porezni dug građana stalno raste i sada je 11,03 mlrd. kn. Davor Huić ne misli da je smanjenje za devet mlrd. kuna učinak liste.
- Rekao bih da je to posljedica što su brisali s liste propale tvrtke. Očito su se dobro potrudili da se dobije dojam kako je lista 'upalila'. Moj stav potvrđuje podatak da se dug građana nije smanjivao nego, dapače, rastao, a zato što se njih ne može obrisati kao propale tvrtke. Cijeli taj projekt je besmislen, a prava je istina da Porezna uprava ne radi svoj posao. Njihova je odgovornost da provedu poreznu politiku i naplate porez. Cijela ta priča nije moralno pitanje, nego pitanje funkcioniranja poreznog sustava, kaže Huić.
U Poreznoj upravi ističu da je od objave liste 31. srpnja 2012., pa do 19. svibnja 2015. s listi brisano 5968 poreznih obveznika jer su dug podmirili u cijelosti - 648,8 milijuna kuna.
Uspjeh ili neuspjeh?
- Kažu da je broj dužnika smanjen za 19.000, a dug za devet mlrd. kuna, no ne kažu na koji način je dug smanjen. Iz druge informacije saznajemo da je samo 650 mil. kuna naplaćeno pa je 6000 dužnika skinuto s popisa. Dakle, golema većina duga nije naplaćena, nego je dug brisan prema nekoj drugoj osnovi. Pretpostavljam da se radi o otvaranju predstečajnih i stečajnih postupaka. Je li tih 650 mil. kuna ili približno dva posto od početnih 30 mlrd. uspjeh ili neuspjeh? Na to pitanje mogli bismo odgovoriti kad bismo znali kakv bi rezultat bio bez objave liste. To, naravno, nije moguće, ali pomogli bi povjesni podaci o tempu naplate poreznog duga u vremenu prije objave liste. To nam Porezna ne otkriva, ali s obzirom na simboličnih dva posto za pretpostaviti je da ne može biti mnogo gora. Razlog više ovakvom zaključku leži u činjenici da efekt sramoćenja poreznih dužnika traje svega nekoliko dana nakon objave liste. Dakle, samo podmirenja duga neposredno po objavi liste možemo pripisati njenoj objavi. Jednom kad vas je netko pribio na stup srama ostajete obilježeni i to ne možete promijeniti ni na koji način, komentira Glasu Slavonije dostavljene podatke Porezne uprave ekonomski stručnjak Josip Budimir.
Suzana ŽUPAN
Josip Budimir, ekonomski stručnjak
Negativan učinak objave nadmašuje skroman rezultat
- S obzirom na to da su porezne vlasti zadužene za naplatu poreza i da su one raspolagale svim podacima, kao i potrebnim alatima za naplatu poreznih obveza, od početka je bilo nejasno zašto tu listu objavljuju. Nije vjerojatno da su očekivali da će tim činom pospješiti naplatu poreznog duga. Sličan je slučaj i s očekivanjima od objave liste branitelja. Nisu vrijedni spomena detektirani lažni branitelji, jer je broj otkrivenih lažnjaka mizeran. Negativan učinak objave liste poreznih dužnika uvelike nadmašuje skromne pozitivne rezultate. S obzirom na to da nisu razdvojeni dužnici koji su u tu poziciju došli zbog objektivnih okolnosti, od onih koji su izbjegavali podmiriti svoju poreznu obvezu, anatemizirani su svi dužnici. Ovaj postupak dodatno je obeshrabrio ionako mali broj naših građana koji se upuštaju u poduzetničke pothvate. Nije moguće izmjeriti taj negativni efekt, ali za pretpostaviti je da gledano na duži rok višestruko nadmašuje one skromne rezultate pojačane naplate poreznog duga. Ako je to bio cilj akcije sramoćenja poreznih dužnika, možemo zaključiti da je ona uspješno provedena - komentira Josip Budimir.
U Slavoniji je rekorder tvrtka u stečaju iz Beljevine
Prema najnovijem popisu poreznih obveznika, a koji udovoljavaju kriterijima za objavu duga na dan 30. travnja 2015., u Slavoniji i Baranji poreznim dužnicima prednjači Osječka županija – 471 obrt, među kojima je najveći pojedinačni porezni dug 3,7 milijuna kn, 131 tvrtka, među kojima je neslavni rekorder tvrtka u stečaju iz Beljevine s poreznim dugom od 25,8 mil. kn, te 5111 građana među kojima je rekorder s dugom od 5,9 milijuna kn. U Virovitičkoj županiji porezni dug ima 131 obrt, a najveći iznos je 2,5 mil. kn, potom 38 poduzeća među kojima je rekorder sa 6,5 mil. kn duga, i 2300 građana među kojima dugom prednjači onaj s 5,9 mil. kn neplaćenog poreza. U Požeškoj županiji 773 građana duguju za porez, a najviše onaj s dugom od 3,1 mil. kn, potom 13 tvrtki s najvećim dugom od 2,9 mil. kn i 50 obrta s najvećim dugom od 2,4 mil. kn. U Vukovarskoj županiji porez nije plaćalo 2754 građana među kojima je rekorder s dugom od 4,4 mil. kn, zatim 197 obrta s najvećim dugom od 3 mil. kn i 86 tvrtki među kojima rekorder duguje 20,9 mil. kn. U Brodskoj županiji za porez duguje 2640 građana među kojima je najveći dug 4,8 mil. kn, 211 obrta (najveći dug 3,9 mil. kn) i 110 tvrtki čiji je rekorder tvrtka s čak 22,7 milijuna kuna poreznog duga.