SLATINA/NOVA BUKOVICA – U petak, u noći između petka i subote te u subotu u jutarnjim satima jaka kiša padala je na širem slatinskom području, ali i na području cijele Virovitičko-podravske županije, a u petak navečer cijelo je to područje zahvatilo i olujno nevrijeme. U nekim dijelovima županije palo je i više od sto litara kiše po četvornom metru. Zbog obilnih oborina u subotu su tijekom dana vatrogasci imali više tehničkih intervencija radi spašavanja imovine na području Špišić Bukovice, Suhopolja, Voćina, Sladojevaca, Slatine i Nove Bukovice.

Bujične vode s papučkih obronaka nanijele su velike količine granja i smeća u Novu Bukovicu pa je načelnik Željko Vencl u suradnji s mjesnim DVD-om organizirao strojno probijanje začepljenih mosnih propusta kako bi se spriječilo plavljenje kuća u Kolodvorskoj i Ulici Tomislava Mikića. Općinsko vodstvo već duže vrijeme nezadovoljno je održavanjem kanalske mreže pa je Hrvatskim vodama i Županijskoj upravi za ceste slalo dopise o problemima kanala u njihovoj nadležnosti. Navodno se oko tisuću kilometara različitih kanala u općini Nova Bukovica gotovo nikako ne održava, a Općina čini koliko može sa svojim komunalnim radnicima i u javnim radovima.

Obilne oborine osobito su veliku štetu prouzročile na poljoprivrednim površinama. Matija Škrnički iz Brezika, nedaleko od Nove Bukovice, nositelj OPG-a, obrađuje 120 hektara državnog zemljišta, od kojih sto hektara u katastarskoj općini Gornje Viljevo. Tabla veličine 25 hektara zasijana sojom pretvorena je u jezero. Na susjednoj parceli ima 38 hektara pšenice, od kojih je polovina pod vodom. Iza „sojinog jezera“ pokazao nam je još 15 hektara pod pšenicom, koja je također potpuno potopljena.

– Sada je osma godina zakupa, a u tih osam godina zbog velikih kiša tri puta smo plivali i proglašavano je stanje elementarne nepogode. Problem je u neočišćenim kanalima Velika Branjevina i Branjinska rijeka, koje tvrtka Karašica-Vučica nije čistila najmanje deset godina pa je u njima izrasla prava šuma sa stablima promjera i do 40 centimetara - kaže Matija.

Škrnički prošle godine soju nije ni kosio, jer nije imao što kositi, pa je pretrpio štetu od 300.000 kuna. Dvije godine prije izostala je žetva pšenice, pa je i tada imao štetu od 300.000 kuna, a prije šest godina sve je bilo isto.

– U te tri poplave izgubio sam milijun kuna, a redovito plaćam zakup i sva ostala davanja, pa i Hrvatskim vodama. Radnici Hrvatskih voda došli su čistiti kanale, drvo pogodno za ogrjev pokupili su i odvezli, a smeće, granje i lišće ostavili u kanalima i sada je sve začepljeno. Molim predstavnike Hrvatskih voda, medija, Agencije za poljoprivredno zemljište neka dođu, snime stanje i vide kako naša država gospodari zemljom - ogorčen je Škrnički.

Načelnik općine Nova Bukovica Željko Vencl kaže da se na području katastarske općine Gornje Viljevo svake godine javlja isti problem.

– Zbog obilnih kiša dolazi do izlijevanja zaraslih kanala. Mi šaljemo dopise Hrvatskim vodama, prošle godine očišćen je dio kanala, ali uvijek je problem nedostatak novca. Navodno je u dugogodišnjem planu izgradnja akumulacijskog jezera koje bi sprječavalo izlijevanje kanala i poplave poljoprivrednog zemljišta - kaže Vencl i izražava žaljenje što poljoprivrednik Škrnički učestalo trpi velike štete i gubi ogromna sredstva, te je jednako razočaran neradom Hrvatskih voda i neodržavanjem kanala.

Predsjednik MO Gornje Viljevo Slavko Radulović, koji je također obilazio poplavljena polja, i Matija Škrnički tvrde da poplava i šteta ne bi ni bilo, unatoč velikim količinama kiše, da se kanalska mreža sustavno održava. Sva voda sa sjevernih papučkih obronaka iz smjera Slatine, Kozica, Bukovačkog Antunovca, Nove Bukovice, Dobrovića, Mikleuša i Borika ulijeva se u Branjinsku rijeku, a iz nje u Karašicu. Nekad su iz Branjinske rijeke postojali ispusti koji su vodu usmjeravali prema šumskim kanalima i tako čuvali polja, ali ispusti su zatrpani i ne služe funkciji za koju su načinjeni. Voda iz Branjinske preplavila je poljoprivredne površine, a šumski kanali su prazni. Mještani smatraju da se mora izgraditi još jedan kanal koji bi primio tu vodu i proslijedio je u Voćinku, i dalje u Dravu. Kao pomoć za saniranje šteta od poplave prošle su godine oštećeni poljoprivrednici dobili pet posto procijenjenih šteta. Oni tvrde da bi veća korist bila da je taj novac uplaćen Hrvatskim vodama pod uvjetom da riješe problem kanalske mreže.