Objavljeno 23. svibnja, 2015.
Financijski rizik cijelog zdravstvenog sustava u ovom je trenutku izrazito visok
Vezani članci
OTVARANJE JAVNE RASPRAVE O ZAKONIMA O ZDRAVSTVU
Financijski rizik cijelog zdravstvenog sustava u ovom trenutku izrazito je visok, priznaje Ministarstvo zdravlja u priopćenju nazvanom “Odgovori na najčešća pitanja vezano uz izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju”.
U njemu otkrivaju kako je glavni razlog što se prijedlozi i izmjene Zakona o ZZ i OZO donose po hitnom postupku. - Ministarstvo je u sklopu Nacionalnog programa reformi VRH definiralo osam reformskih mjera te za njih pripremilo akcijski plan provođenja. Kako bi se te mjere provele, nužno je promijeniti zakonsku regulativu, zbog čega su izrađeni nacrti prijedloga zakona. Prijedlozi jamče provođenje reformi, čiju provedbu očekuje i ocjenjuje Europska komisija, a ne provedu li se do kraja ove godine, Europska će komisija povući mjere namijenjene svim zemljama u prekomjernom deficitu. Zbog toga je Vladi RH predloženo donošenje navedenih zakonskih izmjena po hitnom postupku, jer se reforme neće moći provesti ako se izmjene ne usvoje do završetka ljetne sjednice - objašnjavaju u Ministarstvu.
U ovom dokumentu ponovno se odbija svaka insinuacija da se iza ove izmjene zakona krije privatizacija zdravstvenog sustava. “Želja nam je da pacijent dobije specijalističke usluge u domovima zdravlja, gdje će one sada biti dostupnije, pa neće morati putovati do udaljenih bolnica i biti stavljen na liste čekanja. To će rasteretiti bolnice, skratiti liste čekanja i donijeti uštede za cijeli sustav zdravstva, koje ćemo usmjeriti u povećavanje kvalitete usluga za pacijente”, tumače u Ministarstvu.
Zanimljivo je i da Ministarstvo zdravlja zakonskim izmjenama ukida dosadašnje ograničenje od maksimalno 30 posto udjela koncesionara u domovima zdravlja, što znači da će županije samostalno moći odlučiti o broju koncesionara koji im je potreban kako bi građanima na svom području ponudile zdravstvenu zaštitu na najvišoj razini.
Iz Ministarstva tvrde i da će HZZO i dalje za područja s manjim brojem stanovnika izdvajati dodatna sredstva kako bi liječnik na takvom području mogao ostvariti prihod tzv. standardnog tima, pa bojazni od gubitka usluge primarne zdravstvene skrbi na ruralnim područjima nema.
Prijedlogom zakona određuje se i da odgovorne osobe zdravstvenih ustanova (direktor, zamjenik direktora, poslovni direktor, medicinski direktor, pomoćnik direktora) više ne mogu biti osobe koje samostalno obavljaju privatnu praksu ili pružaju zdravstvene usluge izvan ustanove u kojoj su zaposlene. S druge strane, Pravilnikom o dopunskom radu liječnika definirat će se strogi kriteriji koje liječnici moraju ispuniti kako bi, uz rad u javnim ustanovama, imali pravo na rad u privatnoj praksi, stoji, između ostalog, u priopćenju.
Nefreteta Z. EBERHARD
ZDRAVSTVENI TURIZAM - NOVI IZVOR PRIHODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
U ovom priopćenju stoji i kako se hrvatsko zdravtsvo planira okrenuti zdravstvenom turizmu kao novom izvoru zarade. “Zbog premalog broja zaposlenih građana u RH ukupni zdravstveni doprinos teško može pokriti sva prava pacijenata (trenutačno izdvajamo oko 600 eura po stanovniku, što je daleko ispod europskog prosjeka), pa je potrebno okrenuti se dodatnim izvorima prihoda. Zdravstveni turizam, koji je u Strategiji razvoja zdravstva i turizma 2013. – 2020. označen kao strateški važan, može biti dodatni izvor prihoda za javnozdravstveni sustav, i to korištenjem kapaciteta toplica i bolnica koji trenutačno ili nisu u funkciji ili su nedovoljno iskorišteni, dakle nikako na način da se dodatno opterećuju postojeći dobro iskorišteni dijelovi sustava ili na štetu naših pacijenata. U sljedećih nekoliko godina iz EU fondova će se u obnovu zapuštenih toplica investirati oko 70 milijuna eura, što je rezultat suradnje Ministarstva zdravlja s Ministarstvom regionalnog razvoja i Fondom za energetsku učinkovitost. Istovremeno s toplicama-specijalnim bolnicama za rehabilitaciju prikupili smo projekte ukupne vrijednosti oko 400 milijuna eura i oni će biti u konkurenciji za sredstva iz Junckerovog fonda”, tumače u Ministarstvu.