Novosti
RAZGOVOR: IVANA MALETIĆ, ZASTUPNICA U EUROPSKOM PARLAMENTU

EU je svjesna da Hrvatska nije ništa napravila, na korak smo do kazni
Objavljeno 23. svibnja, 2015.

Vezani članci

EUROPARLAMENTARKA KOMENTIRA SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA

Maletić: Nužna je hitna reforma Bolonjskog procesa

Na skupu ekonomista koji je nedavno organizirao osječki Ekonomski fakultet gostovala je i europarlamentarka Ivana Maletić. Tu smo prigodu iskoristili da prokomentiramo preporuke koje su zemljama članicama, pa tako i Hrvatskoj, poslane iz Europske komisije.

Očekivali smo žešće kritike koje bi nas natjerale na akciju. Hoće li nas ove, nazovimo ih neutralne preporuke, zapravo uspavati?

- Preporuke, zapravo, nisu mogle biti gore. Činjenica je da je Hrvatska nova članica i da smo tek drugi put dobili preporuke. No kada se one analiziraju, identične su kao i preporuke koje smo dobili prvi put. Znači jednako upozoravajuće, jedako dubinske i upozoravaju na velike probleme koje Hrvatska ima. A ono što je najgore, iz ovoga se iščitava da nije ništa napravljeno. I to je onaj alarmantni pokazatelj. Europska komisija istovremeno kaže: 'S obzirom na to da ste novi, nećemo odmah ići u proceduru koja je korektivna i kaznena, nego i dalje dajemo šansu novoj, najmlađoj članici.' Ali to nas nikako ne smije zavaravati. Bit je da reagiramo, da budemo proaktivni, rješavamo svoje probleme bez obzira na to što Europska komisija govori. A mi ne reagiramo. Nalazimo se u najtežim fazama dviju procedura – prekomjernog deficita i makroekonomske neravnoteže, i to je predzadnji status, onaj prije kaznenih mjera. Nitko nije u tom zadnjem statusu, ni jedna država, znači gore od ovog ne može biti.

Na skupu je više puta rečeno kako moramo biti svjesni da smo mala država. Jesmo li zapravo premali za Europu?

- Veličina u europskim razmjerima nije bitna. Dio smo Europske unije, tržišta od pola milijarde stanovnika, dakle dobili smo novu perspektivu. Mali smo, ali nismo osamljeni otok. Dio smo Unije, jedne velike jake cjeline i u njoj se treba dobro pozicionirati. Prednosti koje ta cjelina otvara treba znati iskoristiti, treba znati vlastite resurse staviti u funkciju korištenja tih prednosti, rasti i razvijati se. Ima puno malih zemalja članica, pa i manjih od nas, poput Malte, te sličnih nama – Litva, Latvija, Estonija i Irska. Vrlo su uspješne, brzo rastuće, izvoznice i dobro pozicionirane. To je nešto što i nama daje pozitivnu perspektivu. Hrvatska može puno toga, ali se moramo uhvatiti posla. D.Kuštro

1,2 do 1,7 posto rasta je loše

Ni dugoročne prognoze rasta nisu nam obećavajuće?

“Dugoročne prognoze Europske komisije ne daju više od 1,2 do 1,7 posto rasta, i to je loše. Takav rast zapravo znači dugotrajni pad s obzirom na razinu duga, deficita, stanja domaćeg gospodarstva... A te prognoze su napravljene imajuću u vidu trenutnu gospodarsku politiku. Jasna je poruka da moramo promijeniti tu politiku i pristup gospodarstvu, radu u državnoj administraciji, lokalnoj samoupravi i trgovačkim društvima. Jedino tako možemo promijenili i ove projekcije stopa rasta.