Vezani članci
RUGLO NA RUBU GRADA
Kada je sredinom prošle godine Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) najavio “Projekt 100”, očekivanja su bila velika jer se otvarala mogućnost da se bar dio “mrtvih kapitala” konačno stavi u funkciju.
“Cilj je nekretnine staviti u funkciju, imovina Republike Hrvatske mora i može biti u službi gospodarskog rasta, treba biti pokretač razvoja jedinica lokalne i područne samouprave, ujedno i prilika za inovatore i poduzetnike, investitore, županije, općine, za sve one s vizijom i idejom”, priopćili su tom prigodom iz DUUDI-ja. “Projekt 100” obuhvaća 100 nekretnina i 20 milijuna četvornih metara površine. Te se nekretnine nalaze u svim županijama, a uglavnom je riječ o bivšim vojnim objektima, građevinama i pripadajućem terenu uokolo tih zdanja.
Što je od svega toga realizirano, odnosno prodano, iznajmljeno ili prenamijenjeno, posebna je tema koja zaslužuje širi osvrt. Međutim, jedna je druga tema, također vezana uz neiskorištene nekretnine (zgrade, zemljište), posljednjih dana izazvala zanimanje javnosti. Riječ je o temi koja je osvanula na internetskoj stranici http://vojnaimovina.milimap.com, gdje je predstavljena karta (zemljovid) bivših napuštenih vojnih objekata u Hrvatskoj pod nazivom “Kome pri(o)padaju bivši vojni prostori”. Na karti su crvenim i zelenim zastavicama označene lokacije 231 vojne nekretnine, uz primjedbu da ih je MORH ocijenio neperspektivnim, ali u smislu da nisu upotrebljive za djelatnosti koje pokriva MORH, dok je, naravno, moguće njihovo korištenje ili prenamjena za druge svrhe. Uglavnom, crvene zastavice označavaju vojne prostore koji nemaju točnu lokaciju ili fotografiju, a zelene zastavice su za nekretnine kojima su dodijeljene točne koordinate i fotografije. Neke od tih nekretnina predane su na korištenje Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), neke su predane na upravljanje jedinicama lokalne uprave ili samouprave, a neke su još uvijek pod upravom MORH-a.
NESLUŽBENI POPIS
Zanimljiva je, međutim, jedna druga stvar. A to je da je spomenuta internetska stranica nastala uz financijsku podršku Europske unije, u okviru projekta “Javni interes - nije na prodaju!”, koji se provodi u sklopu programa IPA 2010 - Potpora naporima organizacija civilnog društva za praćenje i promicanje transparentnosti, učinkovitosti, odgovornosti i uključivosti javne uprave u borbi protiv korupcije. Bar tako stoji u priopćenju na webu, gdje također upozoravaju da je za sadržaj odgovoran Centar za mirovne studije i ne može se smatrati službenim stajalištem EU, niti odražava nužno stajalište Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. Što se konkretnosti tiče, u sklopu projekta “Javni interes - nije na prodaju” proučavali su se procesi konverzija vojnih nekretnina koji su započeli samostalnošću Hrvatske, a posebno su odabrani primjeri konverzija u Puli - kompleks Muzil, Zagrebu - bivša Vojna bolnica Vlaška, u Zadru - bivša vojarna “Stjepan Radić”, te Visu - vojarne “Samogor”. Rezultati istraživanja predstavljeni su u publikaciji “Kome propadaju bivše vojne nekretnine? Iskustva prenamjene u Hrvatskoj”, koja je dostupna u javnim knjižnicama spomenutih gradova, a dostupna je i za besplatan download na webu.
Vezano uz problem neiskorištenih bivših vojnih nekretnina (zgrada, zemljišta), valja istaknuti kako DUUDI i MORH drže da su mnoge od njih (vojarna u Belom Manastiru, Muzil u Puli...) neupitni potencijal koji se može i mora staviti u funkciju, da pritom treba iskoristiti i novac iz EU fondova, s programima i planovima, međutim mnogo toga ovisi i o prostorno-urbanističkom planu pojednine sredine gdje je objekt smješten. Tu sad dolazimo do financija, jer mnoge lokalne uprave i samouprave muku muče s budžetima, pa same ne mogu učiniti puno o tom pitanju i trebat će pomoć države da bi se izbjegla daljnja devastacija takvih nekretnina.
VINKOVCI I ĐAKOVO
Na internetskom popisu neiskorištenih vojnih nekretnina u Slavoniji i Baranji između ostalih navedene su i lokacije (s crvenim zastavicama) u Vinkovcima, Vukovaru, Bogdanovcima, Đakovu, Požegi, Našicama, Novoj Gradiški i Belom Manastiru.
Provjerili smo neke od lokacija i došli do sljedećih saznanja. Primjerice, na području grada Vinkovaca postoje dva vojna objekta koja su zapuštena i nisu više u funkciji. U Ulici kralja Zvonimira, gdje je nekada bio Oficirski dom JNA, danas je sve razrušeno i ostala je samo parcela koja je u vlasništvu OTP Banke, koja je prodaje kao nekretninu. Kad govorimo o zapuštenim vojnim objektima, tu svakako treba spomenuti “Vrapčanu”, na izlazu iz Vinkovaca, gdje je nekad bilo veliko vojno skladište, koja je još uvijek pod minama i trenutno se razminira. Ono što je još u funkciji, to je vojarna “Bosut”, koja je smještena u gradu i svake godine uspješno organizira Dan otvorenih vrata.
U Đakovu nema neiskorištenih vojnih objekata unatoč tome što je na spomenutoj internet-karti kao takav naveden i nekadašnji Dom JNA u Ulici kralja Tomislava 13, danas poznat po nazivu Dom Hrvatske vojske. Đakovčanima je dobro poznato kako je on u funkciji, a o njegovoj budućoj namjeni Grad Đakovo intenzivno vodi brigu. “U Đakovu se nalazi vojarna u Dračicama, koja je u funkciji, tu je Vojno-skladišni kompleks Gaj koji je dan Ministarstvu unutarnjih poslova, te, ako govorimo o prostoru Đakovštine, Vojni poligon u Gašincima koji je, znamo, u funkciji”, kaže gradonačelnik Vinković. Iako je Dom Hrvatske vojske upisan u vlasništvo Grada Đakova, tek je Zapisnikom o primopredaji, koji je potpisan 5. prosinca prošle godine, Grad od Ministarstva obrane preuzeo na upravljanje taj objekt. “Kada govorimo o Domu HV-a, on je praktično dan u posjed Gradu Đakovu. Na vlasničkom listu navedeno je da je Grad Đakovo 1/1 vlasnik tog objekta. Ministarstvo obrane, s obzirom na to da im taj objekt ne služi, vratilo ga je u posjed Gradu, dok Državni ured za upravljanje državnom imovinom ne riješi, po njima, sporno pitanje vlasništva. U tom prostoru smještene su udruge i meni ne pada na pamet tjerati nikoga van, ali mora se definirati način njegova korištenja. Grad ne može plaćati režije, nego to moraju raditi korisnici”, kaže Vinković. Gradonačelnik očekuje da će se stvarno vlasništvo nad tim objektom, ali i česticom, riješiti u sljedećih nekoliko mjeseci, nakon čega će biti moguće odlučiti o budućnosti te lokacije. Iako je bilo govora kako bi se uz već postojeću zgradu Doma hrvatske vojske na sadašnjem slobodnom, parkirnom prostoru, trebala graditi Glazbena škola, gradonačelnik kaže kako je ipak donesena odluka da će se ona graditi uz buduću Ekonomsku školu.
VUKOVAR I NAŠICE
Bivši objekti nekadašnje JNA na području Vukovara ili su danas u nekoj novoj funkciji ili ih uglavnom više nema. Primjerice, vojarna u Vukovaru, koja danas nosi naziv Vojarna 204. brigade, preuređena je (točnije, još se uvijek preuređuje) u Muzej Domovinskog rata u kojem se daje prikaz tijeka Domovinskog rata na prostoru cijele Hrvatske, s naglaskom na Bitku za Vukovar. Izložena su naoružanja, vojna vozila, mogu se vidjeti simulacije bojnih polja... Muzej bilježi brojne obilaske, a u sklopu vojarne smjestila se u Vukovaru i javna ustanova Memorijalni centar Domovinskog rata koja se skrbi o svim mjestima sjećanja na dane obrane Vukovara '91.
Od objekata bivše JNA na vukovarskom područuju bilo je u šumi Đergaj u blizini grada vojno skladište. Riječ je o omanjem skladištu koje je i danas zapravo u sličnoj funkciji. Naime, policijski “protueksplozivci” na tome mjestu odlažu pronađeno ili odbačno oružje i minsko-eksplozivne naprave zaostale od ratne '91. godine i tamo ih skladište do uništavanja koje se obavlja više puta godišnje. U obližnjem selu Bogdanovcima bila je nekada vojna streljana za potrebe bivše JNA, no ona, kako tvrde Vukovarci, više ne postoji. Bio je to, govore, poligon bez građenih objekata.
Na internetskoj karti još su evidentirane sljedeće vukovarske neiskorištene vojne lokacije: Vukovar MS-568 i Stublina. Naznačene su i lokacije u Požegi (Grabik, Rudina) te jedna zapuštena lokacija u Novoj Gradiški, a da nije navedeno o čemu je riječ.
Na području Našica desetak je bivših vojnih bunkera koji stoje zapušteni. Bunkeri su prazni i uglavnom otvoreni jer su im ulazna vrata razvaljena. Privlače povremeno tek rizične skupine mladih i znatiželjnu djecu. Prije nekoliko godina lokalni portal pokrenuo je raspravu o sudbini bunkera i najviše građana je bilo za njihovo rušenje. No neki su smatrali da bi u njima mogli zaživjeti kafići ili vinoteke, a mogli bi poslužiti i za razne glazbene i likovne radionice koje bi organizirale udruge mladih. Od vojnih nekretnina u Našicama, a koje su u funkciji, to su vojarna i Dom HV-a. No našičku vojarnu je Ministarstvo obrane ocijenilo neperspektivnom za buduću vojnu namjenu i do 2024. godine oružane snage bi trebale napustiti taj vojni objekt. U Domu HV-a, koji je predan na upravljanje Gradu Našicama, trenutno u njemu prostor ima nekoliko gradskih udruga, uglavnom proisteklih iz Domovinskog rata te naplatna parking-služba. Prije nekoliko godina Grad Našice uložio je oko 100.000 kuna u rekonstrukciju krovišta.
(U pripremi teme svojim prilozima sudjelovali: MAJA MUŠKIĆ, SANJA BUTIGAN, SNJEŽANA FRIDL, MARIO KOKAJ, IVICA GETTO).
STANJE U OSIJEKU
Na području grada Osijeka još je uvijek neriješeno pitanje vojnog objekta, tzv. Poligona C, na južnom izlazu iz grada, koji već godinama zjapi prazan i napušten. S druge strane, za razliku od brojnih drugih hrvatskih gradova koji su nikako ili vrlo malo iskoristili bivše vojne objekte i zemljišta koja im je proteklih godina darovala država, Grad Osijek i osječko sveučilište nekadašnje su vojarne pretvorili u niz korisnih i kvalitetnih sadržaja. Nekadašnja kasarna “Milan Stanivuković”, poznata poslije kao vojarna Drava i “bijela vojarna”, te nekadašnja vojarna Gaj, kolokvijalno “crvena vojarna”, pripale su osječkom sveučilištu. Zauzvrat, osječko je sveučilište vojsci darovalo objekt nekadašnjeg Poljoprivrednog fakulteta na Tenjskoj cesti (Ulici Josipa Reihl-Kira), koji je razrušen u ratu. U vojarni Drava, površine veće od 232 tisuće četvornih metara, zahvaljujući ulaganjima od gotovo milijardu kuna, niknuo je niz sadržaja sveučilišnog kampusa. Nekadašnji vojni objekt u Tvrđi, odnosno zgradu i dvorište bivšeg kluba Vega, od kojih je dio prenamijenjen u Galeriju Kazamat, planiralo se ustupiti Muzeju Slavonije. (T.LEVAK)
VOJNI “OBROVCI”
VIS: Na Otoku postoji nekoliko podzemnih sistema bivše JNA, od kojih je velik broj potpuno devastiran, okraden i u derutnom stanju.
DUBROVNIK: Vojni kompleks Kupari. Objekti su u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju i sudbina im je još nepoznata.
PULA: Bivši vojni kompleks Monumenti - Katarina. Vojni kompleks Valsaline u zoni Lungo mare. Štinjan, For Mastelir, kompleks nekadašnje najveće kopnene utvrde. Bivša vojarna Muzil, kompleks iz 1824., sastavni je dio razvikanog investicijskog projekta Brijuni Rivijera.
SINJ: Vojarne Kula i Ivaniš Nelipić. Ova druga je potpuno devastirana te ju je država prošle godine u kolovozu darovala gradu Sinju. Vojarna Kula je u puno boljem stanju.
MALI LOŠINJ: Ruševine vojnih objekata na predjelima Velopina, Poljane i Kovčanja.
FAŽANA: Napuštena i devastirana nekadašnja mornarička zrakoplovna postaja Puntizela, hidrobaza nedaleko Valbandona.
ZADAR: Bivša vojarna Šepurine, pokraj Zatona, danas zjapi prazna i opljačkana.
KARLOVAC: Kompleks nekadašnje vojarne Lušćić godinama je zapušten.
SPLIT: Vojni objekt Hotel Zagreb na Duilovu već se godinama neuspješno obnavlja.
Na području Našica desetak je bivših vojnih bunkera koji stoje zapušteni. Neki smatraju da bi u njima mogli zaživjeti kafići ili vinoteke...
Internetska stranica nastala je uz financijsku podršku Europske unije, u okviru projekta “Javni interes - nije na prodaju!”...