Objavljeno 22. svibnja, 2015.
Vlada je u saborsku proceduru poslala Nacrt prijedloga zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti s nacrtom konačnog prijedloga zakona kojim se ispunjava obveza usklađivanja hrvatske regulative s direktivama Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim postupcima priznavanja i oduzimanja međunarodne zaštite, naveo je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
- Također, utvrđuju se standardi za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Mijenja se i dosadašnji postupak azila. S obzirom na to da je predviđeno da se status tražitelja međunarodne zaštite stječe od trenutka izražene namjere. Detaljno je propisano i postupanje u odnosu prema djeci, osobito onoj bez pratnje, način provođenja postupka procjene dobi djeteta bez pratnje i način i jamstva provođenja saslušanja tražitelja zaštite. U više detalja koji su u samome zakonu sada se striktnije regulira sam postupak priznavanja i prepoznavanja okolnosti zbog kojih tražitelji međunarodne zaštite imaju uvjete za prihvat u zemlji u kojoj to traže - objasnio je Ostojić.
Prema Europskom imigracijskom programu i Hrvatska će morati sudjelovati u prihvatu izbjeglica iz trećih zemalja. I to 315 iz Sirije i 1,73 posto izbjeglica koje dođu do Malte, Italije i Grčke.
Vlada je HAC-u dala zeleno svjetlo za kreditno zaduženje od 250 milijuna eura, radi urednog servisiranja dospjelih kreditnih obveza. Ukupna zaduženost HAC-a bez autoceste Rijeka-Zagreb je 34 milijarde kuna. Vlada je u Sabor poslala i izvješće o izvršenju prošlogodišnjeg proračuna. Ministar financija Boris Lalovac u nizu pozitivnih pokazatelja naveo je porast izvoza roba od 6,3 posto, 1,3 posto rasta industrijske proizvodnje nakon pet godina uzastopnog pada, pad broja nezaposlenih za oko 5 posto, rekordan broj turističkih dolazaka i noćenja... Sve je to, kaže, utjecalo na prihodnu stranu proračuna i suficit od 286 milijuna eura, i to da nije u pitanje došla isplata mirovina i socijalnih naknada. Negativna je strana rast kamata po naslijeđenim dugovima za pola milijarde kuna. “Pozitivni trendovi u makroekonomskim pokazateljima ogledaju se i u ovoj godini”, rekao je. Deficit centralne države je oko 12,8 milijardi kuna, a od toga je 10,6 milijardi kamata. (MS)
PREMIJER I DALJE ŠUTI O MINISTRU ORSATU MILJENIĆU
Premijer Zoran Milanović ni jučer se nije oglasio o slučaju ministra pravosuđa Orsata Miljenića. Ne zna se tako jesu li njih dvojica sjela i razgovarala o svemu, jer o tome odgovor novinarima nije želio dati ni ministar Miljenić, prozvan zbog političkog kadroviranja. “Neću. Sve što sam trebao reći o tome, rekao sam", rekao je Miljenić. Ministar znanosti Vedran Mornar na pitanja o Miljeniću nije htio odgovarati. “Premijera treba pitati je li se oko cijelog slučaja trebao očitovati, ne ulazim u odnos premijera i ministra Miljenića”, poručila je pak ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš. “Već sam rekao da je tamo izrečena koja riječ previše, ali da se nadam da nije slijedio neki potez previše i ako nije onda ministar ne treba podnijeti ostavku”, smatra ministar uprave Arsen Bauk. Na pitanje je li se premijer oko svega trebao očitovati, poručio je: “Premijer bira o čemu će se očitovati. Nisam ja tu da mu dajem lekcije”, rekao je Bauk.